Rogozna je planina 10-12 km jugoistočno od Novog Pazara. Pruža se pravcem jugozapad-severoistok u dužini od oko 20 km. Smeštena je u trouglu koji sačuinjavaju reka Raška gornji i srednji tok Ibra, Dolinama pritoka tih reka raščlanjena je na dugačke kose veoma strmih strana. Najveće uzvišenje je Crni vrh 1.504 m.

Rogozna
Planina Rogozna, Crni vrh i Jeleč
Geografske karakteristike
Ndm. visina1504 m
Koordinate43° 00′ 52″ S; 20° 34′ 48″ I / 43.014444° S; 20.58° I / 43.014444; 20.58 43° 00′ 52″ S; 20° 34′ 48″ I / 43.014444° S; 20.58° I / 43.014444; 20.58
Geografija
Rogozna na karti Srbije
Rogozna
Rogozna
Države Srbija
MasivDinarske planine
GrupaStarovlaško-raške planine

Rogozna se sastoji najvećim delom od vulkanskih stena andezita, dacita, riolita i njihovif tufova, a u severoistočnom delu od kristalastih škriljaca gornjo - karbonske starosti i stena dijabaz-rožnačke formacije. Obrasla je gustim šumama.

Preko Rogozne je prolazio karavanski put koji je povezivao Bosnu sa Skopljem i Solunom. Njima se navećim delom kretala trgovina sve do izgradnje ibarske železnice, kada je varošica Raška preuzela glavnu ulogu utovarno-istovarne stanice za robu većeg dela Novopazarskog sandžaka.

Snažna vulkanska aktivnost stvorila je uslove za pojavu rudnih žica (galenit, pirit, sfalerit) koje su u srednjem veku eksploatisane, o čemu svedoče ostaci troske i drugi rudarski tragovi. Na pomenutom karavanskom putu postojala je u srednjem veku rudarska varoš Rogozno, sa rudarima Sasima i dalmatinskim trgovcima. Na Rogozini su ostaci srednjovekovnog grada Jeleča, oko kojeg je postojala istoimena župa.

Galerija

uredi

Literatura

uredi

Vidi još

uredi

Literatura

uredi