Рунасти носорог
Runasti nosorog (lat. Coelodonta antiquitatis) je izumrla vrsta nosoroga koja je nastanjivala severne stepe Evroazije, Sibira i Mongolske nizije tokom pleistocena.
Runasti nosorog Vremenski raspon: Kasni Pleistocen
| |
---|---|
Runasti nosorog (Coelodonta antiquitatis) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | †Coelodonta Bronn, 1831
|
Vrsta: | †C. antiquitatis
|
Binomno ime | |
Coelodonta antiquitatis (Blumenbach, 1807)
|
Runasti nosrog je pripadao pleistocenskoj megafauni i bio je glavni predstavnik borealne faune pored mamuta. U vreme zahlađenja virma nastanjivao je jugoistočne delove Evrope. Nalazi runastog nosoroga otkriveni su na Peloponezu.[1]
Odrasle jedinke dostizale su dužinu od 3,7 metara, a visinu od 2 metra. Imali su dva roga, čeoni i znatno duži nazalni. Telo im je bilo prekriveno dugo, gustom dlakom crvenkasto-braon boje.
Za razliku od drugih pleistocenskih krupnih biljojeda ovi nosorozi nikad nisu prešli preko Beringovog kopnenog mosta i naselili prostor severnoameričkog kontinenta. Predpostavlja se da je to zbog male količine hrane i nedostatka pogodnog staništa.
Poslednji predstavnici vrste nestaju krajem poslednjeg glacijala, pre nekih 10.000 godina.