Rusko-ukrajinski rat

оружани сукоб између Русије и самопроглашених република ДНР и ЛНР које она подржава, с једне стране, и Украјине, с друге стране

Rusko-ukrajinski rat (ukr. rosійsьko-ukraїnsьka vійna, rus. российско-украинская война) jeste oružani sukob između Rusije i samoproglašenih republika DNR i LNR koje ona podržava, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane.

Rusko-ukrajinski rat
Deo Drugog hladnog rata

Karta Rusko-ukrajinskog rata
Vreme20. februar 2014. — danas (10 godina, 2 meseca, 1 sedmica i 5 dana)
Mesto
UzrokEvromajdan
Ishod Sukob u toku
• Povlačenje teškog naoružanja sa linije fronta.
• Primirje od 15. februara 2015.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.
Sukobljene strane
 Rusija
Donjecka NR
Luganska NR
Podrška:
 Belorusija (od 2022)

 Ukrajina
Snabdevanje oružjem:

Komandanti i vođe
Rusija Vladimir Putin
Rusija Dmitrij Medvedev (2014—2020)
Rusija Mihail Mišustin (od 2020)
Rusija Sergej Lavrov
Rusija Sergej Šojgu
Rusija Valerij Gerasimov
Igor Girkin
Aleksandar Zaharčenko † (2014–2018) Denis Pušilin (od 2018)
Leonid Pasečnik (od 2017)
Ukrajina Volodimir Zelenski (od 2019)
Ukrajina Petro Porošenko (2014–2019)
Ukrajina Vladimir Grojsman (2016–2019)
Ukrajina Denis Šmigalj
Ukrajina Oleksij Reznjikov
Ukrajina Dmitro Kuleba
Ukrajina Oleksij Danilov
Ukrajina Valerij Zalužnji
Ukrajina Sergij Šaptala
Ukrajina Ruslan Homčak
Jačina
  •  Ukrajina:
  • 255.000 (oružane snage)
  • 102.000 (paravojne snage)
  • 220.000 (rezervne snage)[3]
Žrtve i gubici
Ukupno[4] (do februara 2022)
ubijeni: ~14.000 (od kojih 3.500 civila)
+298 civila (Malejša erlajns let 17)
ranjeni[4]: 26.000 (od kojih 7.000-9.000 civila)
nestali[4]: 1.000-1.500 (avgust 2017)
izbegli: 1.600.000[5]

U aprilu 2014. demonstracije u Donbasu građana ruske nacionalnosti su prerasle u oružani sukob. Rusija je podržala DNR i LNR. Do 2022. neprijateljstva su bila lokalizovana na regionima Krim i Donbas, međunarodno priznatim kao delovima Ukrajine. Uprkos ponovljenim izjavama ruske strane da je sukob u Donbasu do tada bio unutarukrajinske prirode, zapadni mediji i politikolozi iz različitih zemalja (posebno Mark Galeoti) već dugi niz godina pišu o tome da se dešava kao rat između Rusije i Ukrajine[6][7][8]. Od 2014. u Ukrajini jačaju neonacističke snage u obliku paramilitarnih formacija koje bukvalno preuzimaju sve ključne poluge vlasti.

Od 2021. godine počela je teška kriza u odnosima između Rusije i Ukrajine zbog povećanja ruskog prisustva na granici sa Ukrajinom, što je govorilo o mogućnosti rata punih razmera. U februaru 2022. kriza se pogoršala i diplomatski pokušaji da se situacija reši bili su neuspešni. Ukrajinske snage, predvođene nacionalistima, nagomilavaju se na položajima u Donbasu gde narodne milicije u pokušaju da odbrane svoju nezavisnost brane svoje položaje a građani trpe velike gubitke od početka sukoba 2014. Rusija je 21. februara 2022. priznala nezavisnost DNR i LNR[9], a 22. februara poslala je trupe na teritoriju koju oni kontrolišu[10][11][12]. Dana 24. februara, Rusija je pokrenula „specijalnu operaciju denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine” koja je u zapadnim centrima moći nazvana invazija na Ukrajinu[13].

Srpski dobrovoljci uredi

Srbija je zakonski zabranili svojim državljanima da ratuju u Ukrajini. Međutim, nekoliko njih je otišlo. Jedni od njih su Radomir Počuča i Dejan Berić. Počuča je osuđen,[14] dok se Berić nije ni vraćao u Srbiju.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Barnes, Julian E.; Crowley, Michael; Schmitt, Eric (10. 1. 2022). „Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans” . The New York Times (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 22. 1. 2022. g. Pristupljeno 20. 1. 2022. „American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000. 
  2. ^ Bengali, Shashank (18. 2. 2022). „The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine.” . The New York Times (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 18. 2. 2022. g. Pristupljeno 18. 2. 2022. 
  3. ^ a b v The military balance 2021. Abingdon, Oxon: International Institute for Strategic Studies. 2021. ISBN 978-1032012278. 
  4. ^ a b v Report on the human rights situation in Ukraine 16 August to 15 November 2017 str. 7-9
  5. ^ „About 730,000 have left Ukraine for Russia due to conflict - UNHCR”. Reuters. 5. 8. 2014. Arhivirano iz originala 16. 8. 2014. g. Pristupljeno 25. 8. 2014. 
  6. ^ Elizabeth A. Wood, William E. Pomeranz, E. Wayne Merry, Maxim Trudolyubov. Roots of Russia’s War in Ukraine. — Columbia University Press, 2015. — p. 144
  7. ^ Mark Galeotti. Armies of Russia’s War in Ukraine. — Bloomsbury Publishing, 2019. — p. 64
  8. ^ Paul D’Anieri. Ukraine and Russia: From Civilied Divorce to Uncivil War. — Cambridge University Press, 2019. — p. 282
  9. ^ „Vladimir Putin podpisal ukaz o priznanii LNR i DNR”. RIA Novosti (na jeziku: ruski). Pristupljeno 21. 2. 2022. 
  10. ^ „UK says: The Russian invasion of Ukraine has begun”. Al Arabiya English (na jeziku: engleski). Pristupljeno 22. 2. 2022. 
  11. ^ Taylor, Chloe. „'Invasion of Ukraine has begun,' UK minister says, as Putin orders troops into breakaway regions”. CNBC (na jeziku: engleski). Pristupljeno 22. 2. 2022. 
  12. ^ Parekh, Marcus. „Russia-Ukraine latest news: Kremlin dismisses threat of sanctions, saying 'we are used to it'. The Telegraph (na jeziku: engleski). ISSN 0307-1235. Pristupljeno 22. 2. 2022. 
  13. ^ BBC : Why has Russia invaded Ukraine and what does Putin want?
  14. ^ „Počuča: Nagodio sam se, ne idem u zatvor zbog Ukrajine”. Radio Slobodna Evropa (na jeziku: srpskohrvatski). Pristupljeno 2. 3. 2022.