Salko Lagumdžija (Vlasenica, 13. novembar 1921Sarajevo, 12. jun 1973) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politički radnik SR Bosne i Hercegovine.

salko lagumdžija
Lični podaci
Datum rođenja(1921-11-13)13. novembar 1921.
Mesto rođenjaVlasenica, Kraljevina SHS
Datum smrti12. jun 1973.(1973-06-12) (51 god.)
Mesto smrtiSarajevo, SR Bosna i Hercegovina, SFR Jugoslavija
Profesijaekonomista
Porodica
SupružnikRazija Lagumdžija
DecaZlatko Lagumdžija
Delovanje
Član KPJ od1944.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Predsednik Gradskog narodnog
odbora Sarajeva
Period31. jul 1965 - 16. maj 1967.
PrethodnikVaso Radić
NaslednikDžemal Muminagić

Biografija

uredi

Rođen je u Vlasenici 13. novembra 1921. godine. Pre rata je završio srednju ekonomsku školu, a nakon rata je studirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Učesnik je Narodnooslobodilačke borbe od 1943, a član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) od 1944. godine.[1]

U posleratnom periodu bio je direktor Glavne direkcije metalne industrije Bosne i Hercegovine, direktor Fabrike žica i eksera u Sarajevu, a od 1956. do 1962. direktor Fabrike železničkih vozila Vaso Miskin Crni. Nakon toga prešao je na političke dužnosti — od 1962. do 1963. bio je predsednik Narodnog odbora opštine Centar, a od juna 1963. do jula 1965. prvi predsednik Skupštine opštine Centar u Sarajevu, a od jula 1965. do maja 1967. predsednik Gradskog veća Sarajeva (gradonačelnik).[1]

Od 1967. do 1969. bio je poslanik republičkog veća Skupštine SR Bosne i Hercegovine, a od 1969. bio je generalni direktor Fabrike Vaso Miskin Crni.[1][2]

Umro je 12. juna 1973. u Sarajevu, gde je i sahranjen.[3]

Njegov sin je Zlatko Lagumdžija, bosanskohercegovački političar i bivši predsednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.

Jedna ulica u sarajevskom naselju Dobrinja nosi njegovo ime.[4]

Reference

uredi
  1. ^ a b v Ko je ko 1970, str. 542.
  2. ^ „Fabrika „Vaso Miskin Crni” dobila direktora i kredit”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 1. 8. 1969. str. 8. 
  3. ^ „Umro Salko Lagumdžija”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 14. 6. 1973. str. 7. 
  4. ^ „Ko su bili gradonačelnici Sarajeva: Od Mustaj-bega preko Aristotela i Bluma do Benjamine”. radiosarajevo.ba. 9. 4. 2021. 

Literatura

uredi
  • Ko je ko u Jugoslaviji — jugoslovenski savremenici. Beograd: Hronometar. 1970.  COBISS.SR 4897031