Samjuel Palmer (engl. Samuel Palmer; 27. januar 180524. maj 1881) bio je britanski pejzažni slikar, bakropis, grafičar i pisac.[1] Palmer je bio značajan u romantizmu u Britaniji i stvarao je vizionarske pastoralne slike.

Samjuel Palmer
Lični podaci
Datum rođenja(1805-01-27)27. januar 1805.
Mesto rođenjaVolvort, Sjedinjene Američke Države
Datum smrti24. maj 1881.(1881-05-24) (76 god.)
Mesto smrtiRedhil, Engleska

Biografija uredi

Rođen je 27. januara 1805. u Volvortu[2] kao sin knjižara i nekada baptističkog sveštenika, vaspitala ga je pobožna medicinska sestra. Palmer je slikao crkve od oko dvanaest godina, a prvi put je izložio radove inspirisane Vilijamom Tarnerom na Kraljevskoj akademiji kada je imao četrnaest godina.[3] Preko Džona Linela je upoznao Vilijama Blejka 1824. koji je uticao na njegov rad u narednih deset godina koji se smatra i njegovim najznačajnijim.[1] Slikao je pejzaže na zapadu Kenta. Kupio je oronulu vikendicu u kojoj je živeo od 1826. do 1835. godine prikazujući to područje kao polu-raj, misteriozan i vizionarski, često prikazan u nijansama sepije pod svetlošću meseca i zvezda. Tamo se Palmer povezao sa grupom umetnika, pod Blejkovim uticajem, među kojima su Džordž Ričmond i Edvard Kalvert. Godine 1828. se pridružio svom ocu u Engleskoj gde se zaljubio u četrnaestogodišnju Hanu Linel, ćerku slikara Džona Linela, kojom se kasnije oženio. Godine 1835. se vratio u Volvort kada se posvetio akvarelu koji je postajao sve popularniji u Engleskoj. Kako bi unapredio svoju karijeru sa suprugom je otišao na dvogodišnji medeni mesec u Italiju u trošku njenih roditelja 1837. Po povratku u Volvort je tražio pokrovitelje ali je više od dve decenije bio u obavezi da radi kao privatni majstor crtanja sve dok se nije preselio 1862. godine. Kada se vratio otkrio je da je njegov brat Vilijam založio sve njegove rane slike pa je morao da plati veliku sumu kako bi ih otkupio. Postao je punopravni član Kraljevskog društva akvarela 1854. Njegova najbolja kasna dela obuhvataju seriju akvarela Džona Miltona, njegove pesme L'Allegro i Il Penseroso i bakropise. Godine 1861. mu je preminuo stariji sin Tomas Mor Palmer sa devetnaest godina, od toga se nikada nije u potpunosti oporavio. Živeo je na raznim mestima, u maloj kolibi i u vili u Kensingtonu.[4] Preminuo je 24. maja 1881. u Redhilu.

Godine 1909. je mnoga njegova dela uništio njegov sin Alfred Herbert Palmer koji je spalio veliku količinu očevih ručnih radova. Džefri Grigson je napisao knjigu Samuel Palmer 1947. Palmerovi radovi su uticali na Robina Tanera, Grejma Saderlanda, Pola Drurija, Džozefa Veba, Erika Ravilijusa, Lorensa Vislera i Kliforda Harpera. Britanski muzej je 2005. godine sarađivao sa Metropolitenskim muzejom umetnosti na postavljanju prve velike retrospektive njegovog rada na dvestogodišnjicu Palmerovog rođenja. Izložba je trajala od oktobra 2005. do januara 2006. i u Metropolitenskom muzeju umetnosti od marta do maja 2006. Kraljevsko društvo akvarela je 2012. organizovalo izložbu „Samjuel Palmer, njegovi prijatelji i sledbenici” koja se fokusirala na pejzaže.[5] Podignute su tri spomen ploče u njegovu čast: nezvanična ploča se nalazi u njegovom rodnom mestu,[6] druga u Engleskoj koja sadrži ploču koja obeležava Palmerovu rezidenciju od 1827. do 1835,[7] treća se nalazi u Kensingtonu koja označava da je tamo živeo od 1851. do 1861.[8] i poslednja u Redhilu.[9] U Umetničkoj galeriji u Londonu se nalazi njegov portret iz 1829. godine koji je naslikao Džordž Ričmond.[10] Slepa ulica u Redhilu izgrađena 1960-ih je nazvana po njemu.

Radovi uredi

  • An address to the Electors of West Kent
  • The 1861 Lives Balance Sheet
  • On going to Shoreham, Kent to design from Ruth
  • With pipe and rural chaunt along

Reference uredi

  1. ^ a b „Palmer, Samuel, 1805–1881 | Art UK”. artuk.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-10-07. 
  2. ^ Samuel Palmer on the British Museum Website Arhivirano 24 septembar 2015 na sajtu Wayback Machine
  3. ^ Minchin, J. G. C., Our public schools, their influence on English history; Charter house, Eton, Harrow, Merchant Taylors', Rugby, St. Paul's Westminster, Winchester (London, 1901), p. 195.
  4. ^ Denny & Starren 1998, str. 114
  5. ^ „Fine Art Society: Samuel Palmer, 2012”. Pristupljeno 25. 1. 2021. 
  6. ^ „Open Plaques: Samuel Palmer”. Arhivirano iz originala 09. 10. 2022. g. Pristupljeno 25. 1. 2021. 
  7. ^ „National Heritage List Entry No 1243739”. Pristupljeno 25. 1. 2021. 
  8. ^ „English Heritage: Samuel Palmer”. Pristupljeno 25. 1. 2021. 
  9. ^ „National Heritage List Entry No 1240907”. Pristupljeno 25. 1. 2021. 
  10. ^ „National Portrait Gallery: Samuel Palmer, NPG 2223”. Pristupljeno 25. 1. 2021. 

Literatura uredi

  • Denny, Barbara; Starren, Carolyn (1998). Kensington Past. London, U.K.: Historical Publications. str. 114. ISBN 9780948667503. OCLC 42308455. 
  • Campbell-Johnston, Rachel (2011). Mysterious Wisdom: The Life and Work of Samuel Palmer. London, Bloomsbury.
  • Drury, Jolyon (2006). Revelation to Revolution: The Legacy of Samuel Palmer. The Revival and Evolution of Pastoral Printmaking by Paul Drury and the Goldsmiths School in the 20th Century. (Self-published.). ISBN 978-0-9552148-0-6.
  • Herring, Sarah (1988). "Samuel Palmer's Shoreham drawings in Indian ink: a matter of light and shade". Apollo vol. 148, no. 441 (November 1998), pp. 37–42.
  • Lister, Raymond (1974). Samuel Palmer, A Biography Faber and Faber, London. ISBN 0-571-09732-4.
  • Lister, Raymond ed (1974). The Letters of Samuel Palmer Oxford University Press, Oxford (1974) ISBN 978-0-19-817309-0.
  • Lister, Raymond (1988). Catalogue Raisonné of the Works of Samuel Palmer. Cambridge University Press.
  • Lister, Raymond (1986). The Paintings of Samuel Palmer. Cambridge University Press, 1986.
  • Palmer, A. H. (1892). The Life and Letters of Samuel Palmer Painter and Etcher (1892; facsimile reprint 1972).
  • Shaw-Miller, S. and Smiles, S. eds (2010). Samuel Palmer Revisited. Ashgate, (2010) ISBN 978-0-7546-6747-6.
  • Twohig, E. (2018) "Print REbels: Haden - Palmer - Whistler and the origins of the RE", Royal Society of Painter-Printmakers, London. ISBN 978-1-5272-1775-1.
  • Vaughan, W. and Barker, E. E. (2005). Samuel Palmer 1805-1881 Vision and Landscape. [Exhibition catalogue, British Museum, London, & Metropolitan Museum, New York.]
  • Vaughan, W. (2015). Samuel Palmer: Shadows on the wall. New Haven and London: Yale University Press.

Spoljašnje veze uredi