Sandra Dej O’Konor
Sandra Dej O’Konor (engl. Sandra Day O'Connor; El Paso, 26. mart 1930 — Finiks, 1. decembar 2023) bila je američka pravnica koja je služila kao pridruženi sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. O’Konor je bila prva žena koja je imenovana u Vrhovni sud. Imenovao ju je Ronald Regan 1981.[1] Pojedine religijske grupe i grupe koje su se borile za zabranu abortusa protivile su se njenom imenovanju, međutim imenovanje je jednoglasno potvrđeno u Senatu. Ukupno 99 senatora je glasalo „za“, dok senator Maks Baukus nije prisusvovao sednici i glasanju, ali je poslao O’Konorovoj primerak knjige A River Runs Through It kao izvinjenje.
Sandra Dej O’Konor | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||
Ime pri rođenju | Sandra Dej O’Konor | ||||||||||||
Datum rođenja | 26. mart 1930. | ||||||||||||
Mesto rođenja | El Paso, Teksas, SAD | ||||||||||||
Datum smrti | 1. decembar 2023.93 god.) ( | ||||||||||||
Mesto smrti | Finiks, Arizona, SAD | ||||||||||||
Univerzitet | Univerzitet Stanford | ||||||||||||
Profesija | pravnik, sudija | ||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||
Politička stranka | Republikanska stranka | ||||||||||||
| |||||||||||||
Potpis |
U prvim godinama mandata, O’Konor je najčešće glasala sa kozervativnim krilom Suda, naročito sa predsednikom Renkvistom. U prve tri godine mandata, ona i Renkvist su u 87% predmeta glasali isto.[2] Međutim, kako je sud postajao sve više konzervativan (dolazak Tomasa umesto Maršala i Kenedija umjesto Pauela), O’Konor je često bila ta koja je davala odlučujući glas, naročito u slučajevima kada je sud bio podeljen po ideološkoj liniji. U takvim presudama između 1994. i 2004, O’Konor je 82 puta glasala sa konzervativnim krilom Suda, a 28 puta se pridružila liberalnom krilu.[3]
Na listi najmoćnijih žena sveta časopisa Forbs, O’Konor je 2004. bila na šestom mestu, a 2005. na tridesetšestom. Jedine Amerikanke koje su bile ispred nje na listi su Kondoliza Rajs, Hilari Klinton i Laura Buš.[4] Dana 12. avgusta 2009, predsednik SAD Barak Obama dodelio joj je Nacionalnu medalju slobode, najveće civilno priznanje SAD.
Reference uredi
- ^ Weisman, Steven R. (7. 7. 1981). „Reagan Nominating Woman, an Arizona Appeals Judge, to Serve on Supreme Court”. The New York Times.
- ^ Greenburg 2007, str. 68.
- ^ „Nine Justices, Ten Years: A Statistical Retrospective” (PDF). Harvard Law Review. 118 (1): 521. novembar 2004. Arhivirano iz originala (PDF) 27 mart 2006. g. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|archive-date=
(pomoć) - ^ „The World's Most Powerful Women”. Forbes. 20. 8. 2004. Arhivirano iz originala 2. 1. 2013. g.
Literatura uredi
- Greenburg, Jan Crawford (2007). Supreme Conflict: The Inside Story of the Struggle for Control of the United States Supreme Court. Penguin Books.
- O'Connor, Sandra Day; Day, H. Alan (2002). Lazy B: Growing Up on a Cattle Ranch in the American Southwest. Random House. ISBN 978-0-375-50724-3.
Spoljašnje veze uredi
- Booknotes interview with O'Connor on Lazy B: Growing Up On a Cattle Ranch in the American Southwest
- Congressional Research Service (CRS) Reports regarding Justice O'Connor
- O'Connor not bothered by delayed retirement, The Associated Press
- Sandra Day O'Connor prepares for final days on Supreme Court, The Associated Press
- Cases in which O'Connor has been the deciding vote
- Centrist justice sought 'social stability'
- An Interview with Justice Sandra Day O’Connor Third Branch (avgust 2009)