Сапуњача
Sapunjača (Saponaria officinalis L.) je zeljasta lekovita biljka iz porodice karanfila. Naučni naziv ove biljke potiče od latinske reči za sapun sapo (Saponaria) a epitet officinalis upućuje na njena lekovita svojstva
| Sapunjača | |
|---|---|
| |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Eudicotidae |
| Red: | Caryophyllales |
| Porodica: | Caryophyllaceae |
| Rod: | Saponaria |
| Vrsta: | S. officinalis
|
| Binomno ime | |
| Saponaria officinalis | |
| Sinonimi[1] | |
| |
Opis biljke uredi
Višegodišnja zeljasta biljka sa debelim valjkastim rizomom. Stabljika visoka 30-90 cm, uspravna, u gornjoj polovini granata obično bez dlaka. Listovi naspramno raspoređeni, izduženo jajasti, zašiljeni sa kratkim drškama. Obod liske je ceo. Cvetovi krupni, mirisni, sakupljeni u cvasti dihazijume, koje sve zajedno na jednom izdanku grade metlicu. Čašica cilindrična sa 5 zubaca, svetlozelena. Kruničnih listića 5, mnogo dužih od čašice, slobodni, beli ili svetloružičasti. Prašnika 10. tučak sa duguljastim plodnikom sa dva končasta stubića. Plod je čahura sa 4 ili 5 zubaca. Semena mnogo, sitna. Cveta VI-IX.
Rasprostranjenje uredi
Samoniklo raste širom Evrope i Azije do Sibira. Gaji se kao ukrasna i lekovita vrsta.
Stanište uredi
Raste na vlažnim mestima, pored puteva, jaraka, reka, u vrbacima
Upotreba uredi
Koristi se koren (Saponariae radix). Rizom sa korenjem se vadi u rano proleće ili u jesen. Osušeni koren se upotrebljava kod prehlada, kašlja, za izbacivanje sluzi. Koren sapunjače je i blag diuretik. Najčešće se primenjuje u obliku čaja, odvara ili praška.
Reference uredi
Literatura uredi
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
Spoljašnje veze uredi
