Svante Pebo (šved. Svante Pääbo; Stokholm, 20. april 1955) švedski je genetičar estonskog porekla. Jedan je od osnivača paleogenetike, a najpoznatiji je po svom proučavanju genoma neandertalaca.[1] Direktor je Odeljenja za genetiku na Institutu Maks Plank za evolucionu antropologiju u Lajpcigu od 1997. godine i počasni je naučni saradnik u londonskom Prirodnjačkom muzeju. Takođe je profesor na Institutu za nauku i tehnologiju u Okinavi.[2]

Svante Pebo
Pebo u julu 2016. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1955-04-20)20. april 1955.(69 god.)
Mesto rođenjaStokholm, Švedska
ObrazovanjeUniverzitet u Upsali
Porodica
SupružnikLinda Vidžilant (v. 2008)
Deca2
Naučni rad
Poljegenetika
evoluciona antropologija
InstitucijaInstitut za evolucionu antropologiju Maks Plank
Institut za nauku i tehnologiju u Okinavi
Zvanični veb-sajt
www.eva.mpg.de/genetics/staff/paabo/

Godine 2022. dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoja otkrića u vezi s genomima izumrlih hominina i evolucijom čoveka.[3][4][5] Nobelov komitet je tada saopštio da je Pebo postigao nešto naizgled nemoguće kada je sekvencirao prvi genom neandertalca i otkrio da se homo sapijens ukrštao s neandertalcima.[6]

Biografija uredi

Rođen je u Stokholmu, od majke hemičarke Karin Pebo i oca biohemičara Sunea Bergstrema koji je dobio Nobelovu nagradu 1982. godine.[7][8]

Doktorat je stekao na Univerzitetu u Upsali istraživanjem o tome kako protein E19 adenovirusa modulira imuni sistem.[9]

Pebo se smatra jednim od osnivača paleogenetike, discipline koja koristi metode genetike za proučavanje čoveka i drugih drevnih populacija. Godine 1997. Pebo je sa kolegama uspešno izvršio sekvenciranje neandertalske mitohondrijalne DNK.

Izvori uredi

  1. ^ Kolbert, Elizabeth. „Sleeping with the Enemy: What happened between the Neanderthals and us?”. The New Yorker. br. 15. i 22. 8. 2011. str. 64—75. Arhivirano iz originala 11. 7. 2022. g. Pristupljeno 6. 10. 2022. 
  2. ^ „Svante Pääbo”. OIST Groups. 29. 4. 2020. Arhivirano iz originala 24. 10. 2021. g. Pristupljeno 6. 10. 2022. 
  3. ^ „Press release: The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2022”. Pristupljeno 3. 10. 2022. 
  4. ^ Grover, Natalie; Pollard, Niklas; Ahlander, Johan (3. 10. 2022). „Swedish geneticist wins Nobel medicine prize for decoding ancient DNA”. Reuters. Pristupljeno 3. 10. 2022. 
  5. ^ „Švedski genetičar dobitnik Nobelove nagrade za medicinu”. B92. 3. 10. 2022. Pristupljeno 9. 10. 2022. 
  6. ^ „Nobelova nagrada za medicinu dodeljena švedskom naučniku Svanteu Pebu”. RTS. Pristupljeno 6. 10. 2022. 
  7. ^ Kolbert, Elizabeth. „Sleeping with the Enemy: What happened between the Neanderthals and us?”. The New Yorker. br. 15. i 22. 8. 2011. str. 64—75. Pristupljeno 3. 10. 2022. 
  8. ^ „Neanderthal Man: In Search of Lost Genomes by Svante Pääbo – review”. The Guardian (na jeziku: engleski). 20. 2. 2014. 
  9. ^ Pääbo, Svante (1986). How the E19 protein of adenoviruses modulates the immune system (Teza). Uppsala University. ISBN 9155419216. OCLC 16668494. Pristupljeno 3. 10. 2022. 

Spoljašnje veze uredi