Selevenjske pustare

Specijalni rezervat prirode „Selevenjske pustare” je smešten između mesta Bački Vinogradi i Horgoš na krajnjem severu Srbije. Rezervat čini 10 područja očuvanih prirodnih vrednosti.

Zalazak sunca u rezervatu prirode Selevenjske pustare
Mjesto Srbija
Najbliži gradHorgoš, Bački Vinogradi
Površina10 ha
Upravljačko tijeloSrbija

Opšte karakteristike uredi

Uprkos tome što botaničari još krajem prošlog veka koriste naziv „Selevenjska pusta“, ovaj termin ostaje nepoznat sve do 1992. godine, kada se prvi put zvanično pominje u aktu o prethodnoj zaštiti područja. Definitivna zaštita stupa na snagu krajem 1997. godine donošenjem Uredbe vlade Republike Srbije.

SRP „Selevenjske pustare” stavljen je pod zaštitu kao posebna prirodna vrednost koju čini visoka raznolikost staništa ravničarskog tipa predela sa mozaično raspoređenim životnim zajednicama stepskog, slatinskog, peščarskog i močvarnog karaktera koje su specifične za ovo područje, kao i izuzetno visoki stepen florističkog diverziteta sa značajnim brojem najugroženijih vrsta izvorne panonske flore i faune. Rezervat „Selevenjske pustare” je II kategorija zaštite, od republičkog je značaja, površine 677ha + 1.173ha zaštitne zone. Sastoji se od 10 područja, veličine od 10ha do 100ha, od kojih se samo dva prostorno dodiruju. Ostala su odvojena obradivim površinama i saobraćajnicama. U okviru rezervata se nalazi Selevenjska šuma, sa površinom oko 90ha, dok ostale delove rezervata čine slatine i vlažne livade sa fragmentima stepske vegetacije.[1]

SRP „Selevenjske pustare” u stvari predstavlja krajnje istočne ogranke Subotičko-Horgoške peščare sa nadmorskim visinama od 85 do 93m. U pitanju je najkontinentalniji deo Vojvodine.


Odlike vegetacije Selevenjske pustare odraz su pre svega karaktera tipova pedološkog supstrata. To je razlog što se na relativno ograničenom prostoru kompleksi vegetacije peščarskog i stepskog karaktera smenjuju sa fragmetima slatina, livada, močvarnih livada i močvara, kao i oazama hidrofilnih i termofilih šuma i njihovih degradacionih stadijuma. Za njih je neraskidivo vezana animalna komponenta. Tako se kao neminovnost nameće zaštita ekosistema u celini, pri čemu je primarni zadatak očuvanje i održavanje ekološke ravnoteže, u kojoj svaka cenološka komponenta ima podjednaku važnost.[2]

Priroda uredi

Selevenjske pustare se pružaju duž granice Subotičko - Horgoške peščare i lesnog platoa Bačke. Kao granična zona dve geografske oblasti, pripada područjima povezanog biodiverziteta. Za neke biljne vrste Rezervat je jedino nalazište u Srbiji, ili je jedno od postojećih malobrojnih nalazišta (22 vrste su zaštićene zakonom, a 14 se smatraju ugroženim po međunarodnim merilima i zaštićene su i u susednim zemljama).[3] Od životinjskih vrsta takođe su prisutne vrste od međunarodnog značaja, među njima su barska žaba, peščarski gušter, slepi miševi i neke retke ptice gnezdarica u Selevenjskoj šumi.

Kulturne vrednosti uredi

Područja Rezervata čine fragmenti pustare sa obrađenim površinama voćnjaka i njiva između dva naselja. Na području postoje i arheološka nalazišta od kojih je najpoznatije srednjovekovno crkvište Templompart, otkriveno prilikom izgradnje autoputa.

Nekada je tradicionalno bilo vinogradarsko područje, a danas ima mnogo više voćnjaka. Uglavom se gaje jabuke, kruške, breskve i kajsije, dok je vinogradarstvo u usponu uz proizvodnju starih sorti vina. Stočarstvo koje je bilo nekada tradicionalna delatnost na pustari, danas nije dovoljno zastupljeno.

Turistička ponuda uredi

Prvomajski izleti se tradicionalno održavaju u Selevenjskoj šumi uz oganičen broj izletničkih mesta za kampovanje i izlet, imajući u vidu rezervatski tip zaštite i ograničeno kretanje. Otvorena vatra može se ložiti samo u dvorištu čarde.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ [Plan upravljanja: SRP “Selevenjske pustare” za period 2012-2021 (2011) Javno preduzeće “Palić-Ludaš”, Palić, 1-40 pp.]
  2. ^ [Butorac, B. (1992): Fitocenološke, florističke i ornitološke vrednosti područja „Selevenjska pustara” kao podloga za zaštitu. Časopis republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Srbije. 45/1992: 65-76 pp.]
  3. ^ Specijalni rezervat prirode „Selevenjske pustare” Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. jul 2015), Pristupljeno dana 8. 7. 2015.

Spoljašnje veze uredi