Сенка вампира

Senka vampira (engl. Shadow of the Vampire) je nezavisni istorijski misterijski film iz 2000. godine, režisera E. Eliasa Meridža, prema scenariju koji je napisao Stiven Kac. Glavne uloge u filmu tumače Džon Malkovič, Vilem Dafo, Keri Elves, Džon Aden Džilet, Edi Izard, Udo Kir, Ketrin Makormak i Roman Vajbert. Senka vampira je fikcionalizovan prikaz snimanja klasičnog horor filma Nosferatu – Simfonija užasa, u režiji F. V. Murnaua, tokom kojeg filmska ekipa počinje da gaji uznemirujuće sumnje u vezi sa svojim glavnim glumcem.

Senka vampira
Filmski poster
Izvorni naslovShadow of the Vampire
RežijaE. Elias Meridž
ScenarioStiven Kac
ProducentNikolas Kejdž
Džef Levin
Glavne ulogeDžon Malkovič
Vilem Dafo
Keri Elves
Džon Aden Džilet
Edi Izard
Udo Kir
Ketrin Makormak
Roman Vajbert
MuzikaDen Džouns
Direktor
fotografije
Lu Boge
MontažaKris Vajat
Producentska
kuća
BBC Films
Saturn Films
DistributerMetrodome Distribution (Ujedinjeno Kraljevstvo)
Lions Gate Films (SAD)
Godina2000.
Trajanje92 minuta[1]
ZemljaLuksemburg
Ujedinjeno Kraljevstvo
SAD
Jezikengleski
nemački
luksemburški
Budžet8 miliona dolara[2]
Zarada11,2 miliona dolara[3]
IMDb veza

Film pozajmljuje neke tehnike nemih filmova, uključujući upotrebu međutitlova za objašnjenje izostavljene akcije, kao i iris objektiva. Premijerno je prikazan 15. maja 2000. na Kanskom filmskom festivalu,[4] dok je 29. decembra u ograničenom izdanju objavljen u američkim bioskopima.[5][6] Bio je nominovan za Oskara u kategoriji za najbolju šminku, ali je izgubio od filma Kako je Grinč ukrao Božić. Za svoju ulogu, Defo je bio nominovan za Oskara za najboljeg glumca u sporednoj ulozi.[7]

Radnja uredi

Godine 1921, nemački režiser F. V. Murnau snima film Nosferatu – Simfonija užasa, neovlašćenu adaptaciju romana Drakula Brema Stokera. Murnau ne otkriva svojoj ekipi informacije o predstojećem rasporedu i glumcu koji igra vampira grofa Orloka. Drugom glavnom glumcu, Gustavu fon Vangenhajmu, prepušteno je da objasni da glavnu ulogu ima opskurni nemački pozorišni glumac po imenu Maks Šrek, koji je karakterni glumac. Da bi se u potpunosti uživeo u svoju ulogu, Šrek će se među glumcima i ekipom pojavljivati samo u kostimu, snimaće se samo noću i nikada neće izaći iz lika.

Nakon snimanja scena u studiju sa glavnom glumicom Gretom Šreder, Murnau vodi svoju glumačku i filmsku ekipu u udaljenu gostionicu u Čehoslovačkoj gde će snimati na lokaciji. Gazdarica postaje uznemirena zbog Murnaua koji počinje da uklanja raspeća u gostionici, a kamerman Volfgang Miler pada u čudno, hipnotičko stanje. Gustav otkriva flašu krvi među zalihama hrane za ekipu, a neko isporučuje feretku u kavezu tokom noći još neotkrivenom Šreku.

Jedne noći, Murnau požuruje svoju ekipu u obližnji, stari Oravski zamak na snimanje prve scene sa vampirom. Šrek se pojavljuje prvi put, a njegov izgled i ponašanje ih impresioniraju i uznemiruju. Producent filma, Albin Grau, zbunjen je kada mu Murnau kaže da je prvobitno pronašao Šreka u zamku. Ubrzo nakon završetka scene, Volfgang je pronađen srušen u tunelu u koji se Šrek povukao.

Dok je snimao scenu večere između sebe i Šreka, Gustav je slučajno posekao prst. Šrek burno reaguje i pokušava da isisa krv iz Gustavove rane. Svetla nestaju i kada se vrate, Šrek je Volfgangu za vratom. Albin naređuje da se snimanje završi za noć, a ekipa žuri iz zamka, ostavljajući Šreka iza sebe. Sam, Šrek ispituje opremu kamere, fasciniran snimkom izlaska sunca. S obzirom da je Volfgang blizu smrti, Murnau je primoran da dovede drugog snimatelja, Frica Arnoa Vagnera, nakon što nasamo izgrdi Šreka jer je napao članove njegove ekipe i zapreti mu da će ga povrediti ako se ne kontroliše u Murnauovom odsustvu. Šrek zbog svoje besmrtnosti ne doživljava pretnju ozbiljno.

Kad se Murnau vrati u Berlin da smiri finansijere filma, Šrek prilazi Albinu i scenaristi Henriku Galenu. Njih dvojica veruju da je on još uvek u ulozi, a Šrek ističe Drakulinu usamljenost i tugu zbog toga što pokušava da se seti kako da radi inače svakodnevne poslove koje vekovima nije morao da obavlja. Kada ga pitaju kako je postao vampir, Šrek kaže da je to učinila žena. Šrek zgrabi slepog miša i divljački mu isisa krv. Grau i Galen su, zbog svog pijanog stanja, impresionirani nečim za šta pretpostavljaju da je talentovana gluma. Kasnije te noći, Šrek napada i ubija člana ekipe na setu filma.

Produkcija se seli na ostrvo Helgoland da bi snimila završne scene, a Murnau, u omamljenosti izazvanom laudanumom, priznaje Albinu i Fricu da je Šrek pravi vampir, kao i da mu je u zamenu za saradnju obećao Gretu. Njih dvojica shvataju da su zarobljeni na ostrvu, ne ostavljajući im ništa drugo nego da završe film te noći.

Na setu Greta postaje histerična nakon što primeti da Šrek ne baca nikakav odraz u ogledalu. Murnau, Albin i Fric je drogiraju laudanumom i snimaju kako se Šrek hrani Gretom, a laudanum u njenoj krvi ga uspavljuje. U zoru, njih trojica pokušavaju da otvore vrata i puste sunčevu svetlost da uništi Šreka, ali otkrivaju da je vampir prethodno presekao lanac mehanizma, zarobivši ih pri tome. Fric i Albin napadaju Šreka, ali ovaj ih ubija. Murnau, u međuvremenu, nastavlja sa snimanjem, i, poludeo, potpuno ignoriše smrt svojih kolega i zlonamerni pogled koji mu Šrek upućuje. Umesto toga, on nalaže Šreku da se vrati na svoje mesto za još jedan snimak. Šrek nastavlja da se hrani Gretom, dok Murnau snima. Galen i ekipa dolaze i podižu vrata, uništavajući Šreka sunčevom svetlošću. Pošto je postao potpuno opsednut filmom, Murnau traži poslednju klapu od svoje uznemirene ekipe. On zaustavlja kameru i mirno kaže: „Mislim da ga imamo.”

Uloge uredi

Glumac Uloga
Džon Malkovič Fridrih Vilhelm Murnau
Vilem Dafo Maks Šrek
Keri Elves Fric Arno Vagner
Džon Aden Džilet Henrik Galen
Edi Izard Gustav fon Vangenhajm
Udo Kir Albin Grau
Ketrin Makormak Greta Šreder
Ronan Vajbert Volfgang Miler
Nikolas Eliot Paul
Sofi Lanžven Elka
Mirjam Miler Marija

Film prikazuje kako je nekoliko glavnih likova ubio vampir; međutim, istorijski gledano, ovi pojedinci su nastavili da žive duge živote nakon produkcije filma. Fric Vagner i Albin Grau živeli su do 1950-ih i 1970-ih. Greta Šreder nastavila je sa filmskom karijerom sve do 1950-ih i umrla je 1980. godine. Ona je takođe prikazana kao poznata glumica, ali u stvari nije bila, a do 1930-ih dobijala je sve manje i manje uloge. Od svih prikazanih likova, Murnau je umro najbrže nakon produkcije Nosferatua; poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Kaliforniji 1931. godine. Filmski prikaz Murnaua kao nemilosrdnog i autokratskog takođe je netačan; bio je poznat kao reditelj sa retkim senzibilitetom.[8]

Produkcija uredi

Radni naslov filma je bio Burned to Light (srp. Спаљен светлошћу), ali je reditelj odlučio da promeni ime filma kada ga je Defo upitao: „Ko je Ed?”; glumac je mislio da naslov glasi Burn Ed to Light (srp. Спали Еда светлошћу).[9]

Film je producirao Saturn Films Nikolasa Kejdža. Kejdž je prvobitno nameravao da glumi Šreka, ali je kasnije dao ulogu Defou kada je ivaj pokazao interesovanje za ulogu. Kejdž je izjavio da je oduvek želeo Malkoviča u ulozi Murnaua. Članovi onlajn igre Holivudska berza mogli su da doniraju malu sumu novca za produkciju filma u zamenu za navođenje svojih imena na DVD izdanju filma, gde bi bili potpisani kao „virtuelni proizvođači”.[6]

Producent Kejdž je ranije glumio sa Malkovičem u filmu Leteća tamnica (1997) i Dafoom u filmu Divlji u srcu (1990).[10][11]

Da bi stvorio estetiku starog filma, snimatelj Lu Boge je snimio veći deo filma sa Kodak Vision 800T filmom − specijalnom filmom vrlo visoke brzine sa veoma krupnim zrnom − u Super 35mm formatu, što je dodatno poboljšalo efekat kada je isečen i uvećan do anamorfnog.[12]

Prijem uredi

Kritička reakcija je uglavnom bila pozitivna, a Dafoov nastup u ulozi Šreka/Orloka dobio je posebne pohvale.[13][14] Na veb-sajtu Rotten Tomatoes, film ima rejting odobravanja od 81% na osnovu 140 recenzija, sa prosečnom ocenom 6,9/10. Kritički konsenzus sajta kaže: „Senka vampira je zastrašujuća, ubedljiva i smešna, i ima odličnu ulogu Vilema Dafoa”.[15] Na sajtu Metacritic, film ima ocenu 71 od 100, na osnovu 31 kritičara, što ukazuje na „generalno povoljne kritike”.[16]

Rodžer Ibert dao je filmu 3½ zvezdice od 4, napisavši da „reditelj E. Elias Meridž i njegov scenarista Stiven Kac rade dve stvari u isto vreme. Snimaju sopstveni film o vampirima i pričaju priču o merama koje će reditelj preduzeti da bi ostvario svoju viziju”, kao i da Dafo „otelotvoruje Šreka iz Nosferatua tako uznemirujuće da kada se prave scene iz nemog klasika ubace u kadar, ne primećujemo razliku”.[17] Ibert je kasnije dodelio filmu svoju specijalnu nagradu žirija na svojoj listi „najboljih 10 filmova 2000. godine”, pišući o Dafoovom „zapanjujućem nastupu” i da film: „Izbegavaju zamku ironije; poštuje materijal ozbiljno, što je zaista zastrašujuće.”[18]

E. O. Skot iz novina The New York Times je napisao: „Možete pronaći diverziju u neverovatnoj mešavini satire iza kulisa i arthaus fešte straha, usidrenu jezivom, komičnom i čudno dirljivom izvedbom Vilema Dafoa kao Šreka koji pije krv.”[19]

Nagrade i nominacije uredi

Nagrada Kategorija Nominovani Ishod Ref.
Oskar Najbolji sporedni glumac Vilem Dafo Nominacija [7]
Najbolja šminka En Bjukenan i Amber Sibli Nominacija
Nagrada Brem Stoker Najbolji scenario Stiven Kac Osvojeno [20]
Nagrade Zlatni globus Najbolji sproedni glumac Vilem Dafo Nominacija [21]
Nagrade Zlatni satelit Najbolji sporedni glumac, komedija ili mjuzikl Osvojeno [22]
Nagrade Spirit Najbolji sporedni glumac Osvojeno [23]
Najbolja fotografija Lu Boge Nominacija
Nagrade Udruženja filmskih kritičara Los Anđelesa Najbolji sporedni glumac Vilem Dafo Osvojeno [24]
Nagrade Udruženja filmskih glumaca Najbolji sporedni glumac Nominacija [25]

Reference uredi

  1. ^ Shadow of the Vampire (15)”. British Board of Film Classification. 31. 7. 2000. Pristupljeno 19. 10. 2014. 
  2. ^ „Shadow of the Vampire Box Office Data”. The Numbers. Nash Information Services. Pristupljeno 8. 10. 2011. 
  3. ^ Shadow of the Vampire (2000)”. Box Office Mojo. 5. 4. 2001. Pristupljeno 18. 11. 2016. 
  4. ^ Koehler, Robert (12. 12. 2000). „Shadow of the Vampire”. Variety. Pristupljeno 10. 1. 2023. 
  5. ^ DiOrio, Carl (2001-06-29). „Lions Gate homing in on profits”. Variety (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-10. 
  6. ^ a b Swanson, Tim (2000-10-04). „Hollywood Stock Exchange bows pic view”. Variety (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-10. 
  7. ^ a b The 73rd Academy Awards - 2001. Oscars.org. Pristupljeno 24. 9. 2020. 
  8. ^ Atkinson, Michael (26. 1. 2001). „The truth about film-maker FW Murnau”. The Guardian. Pristupljeno 21. 2. 2019. 
  9. ^ Bonus features on Shadow of the Vampire DVD - Interview with E. Elias Merhige.
  10. ^ Maslin, Janet (6. 6. 1997). „Con Air (1997) Signs and Symbols on a Thrill Ride”. The New York Times. Pristupljeno 6. 7. 2015. 
  11. ^ Canby, Vincent (17. 8. 1990). „Wild At Heart (1990) Review/Film; In the Eerie Cosmos of David Lynch, Reality Is Reeling”. The New York Times. Pristupljeno 6. 7. 2015. 
  12. ^ Magid, Ron (decembar 2000). „Dark Shadows”. American Cinematographer. sv. 81 br. 12. str. 68—75. Pristupljeno 10. 1. 2022. 
  13. ^ McCarthy, Todd (2000-05-30). „Shadow of the Vampire”. Variety (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-10. 
  14. ^ Cho, Seongyong (4. 11. 2021). „Vampire's Twist: A Look Back at Shadow of the Vampire”. rogerebert.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-10. 
  15. ^ Shadow of the Vampire (2000)”. Rotten Tomatoes. Flixster. Pristupljeno 17. 1. 2023. 
  16. ^ Shadow of the Vampire reviews”. Metacritic. CBS Interactive. Pristupljeno 17. 1. 2023. 
  17. ^ Ebert, Roger (26. 1. 2001). „Shadow Of The Vampire”. rogerebert.com. Pristupljeno 8. 4. 2020. 
  18. ^ Ebert, Roger (31. 12. 2000). „The Best Movies of 2000”. RogerEbert.com. Arhivirano iz originala 2009-12-30. g. Pristupljeno 2023-01-10. 
  19. ^ Scott, A. O. (29. 12. 2000). „FILM REVIEW; Son of 'Nosferatu,' With a Real-Life Monster”. The New York Times. 
  20. ^ „Horror Writers Association - Past Bram Stoker Award Nominees & Winners”. horror.org. Arhivirano iz originala 2. 2. 2017. g. Pristupljeno 2017-11-14. 
  21. ^ „Winners & Nominees 2001”. Golden Globes (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 07. 01. 2018. g. Pristupljeno 2023-01-10. 
  22. ^ „2001 5th Annual SATELLITE™ Awards”. International Press Academy. Arhivirano iz originala 2008-01-18. g. Pristupljeno 2023-01-10. 
  23. ^ „'Tiger' grabs 3 Independent Spirit awards”. Pittsburgh Post-Gazette. 26. 3. 2001. Arhivirano iz originala 13. 01. 2023. g. Pristupljeno 2023-01-10. 
  24. ^ „'Crouching Tiger' Wins Top Prize from L.A. Critics”. Los Angeles Times (na jeziku: engleski). 2000-12-17. Pristupljeno 2023-01-10. 
  25. ^ „7th Annual Screen Actors Guild Awards”. sagawards.org. Pristupljeno 2023-01-10. 

Spoljašnje veze uredi