Septemvri
Septemvri (bug. Септември) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje. Grad sa okolnim selima čini istoimenu opštinu Septemvri u okviru Pazardžičke oblasti.
Septemvri bug. Септември | |
---|---|
![]() Zdanje opštine Septemvrija | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Oblast | Pazardžička oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 8.590 |
— gustina | 382,63 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 13′ 01″ S; 24° 06′ 00″ I / 42.217° S; 24.1° I |
Aps. visina | 239 m |
Površina | 22,45 km2 |
Veb-sajt | |
www.septemvri.org |
Geografija
urediGrad Septemvri se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od glavnog grada Sofije grad je udaljen 100 km jugoistočno, a od oblasnog središta, grada Pazardžika, 20 km zapadno.
Septemvri se smestio na približno 240 m nadmorske visine, u oblasti doline Marice. Na datom mestu se dolina širi u Trakijsku ravnicu. Južno se izdižu planine iz lanca Rodopa.
Klima u gradu je kontinentalna.
Istorija
urediOkruženje Septemvrija je naseljeno još u vreme Tračana. Kasnije toga ovim prostorom vladaju stari Rim, Vizantija, srednjovekovna Bugarska, Osmansko carstvo. Turci Osmanlije osvajaju oblast Septemvrija krajem 14. veka.
Posle osvajanja srednjovekovno naselje je bio uništeno. Početkom 15. veka, kada je osnovan Pazardžik od strane jermenskih Tatara, predvođanih od Sarahan begom, udaren je početak novog sela, koje je po njemu ponelo ime „Sarahanbej“, kasnije skraćeno na „Saranbej“.
Viševekovna turska vladavina trajala pet vekova. Sa prolaskom pruge Svilengrad — Belovo 1873. godine, kod sela Saranbej otvara se železnička stanica sa istim imenom. Septemvri je konačno pripojen Bugarskoj 1885. godine. U 1923. godine stanovnika Saranbeja učestvuju u Septembarskom ustanku, tako da je posle puča iz 1944. godine naselje preimenovano u Septemrvi, u prevodu Septembar. 1964. godine zbog povećanja stanovništva i kao centar ekonomskog i kulturnog života, selo dobija status grada.
Stanovništvo
urediPo procenama iz 2010. godine Septemvri je imao oko 8.500 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih 20-ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u državi.
Većinska veroispovest stanovništva je pravoslavna.
Galerija
uredi-
Gradska Crkva sv. Haralampija
-
Železnička stanica u Septemvriju
-
Viša poljoprivredna škola
-
Gradski dom zdravlja