Skobalj ili škobalj (lat. Chondrostoma nasus) je slatkovodna riba sa koštanim skeletom (košljoribe) i istovremeno pripada i mekoperkama i porodici šarana. Poznat je i pod imenima podust, štupser, rijac, tintaš, šljivar, škobalja, jatnik, škrgalj.[traži se izvor]

Skobalj
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
C. nasus
Binomno ime
Chondrostoma nasus
Linnaeus, 1758
Jato skobalja pliva u plitkoj vodi u reci Drini blizu grada Višegrada u Bosni i Hercegovini.

Raste do 50 cm dužine i 1,5 kg mase.[1] Mresti se od marta do maja.[traži se izvor]

Opis i građa uredi

Skobalj ima izduženo telo, skoro vretenasto, po bokovima i trbuhu srebrnkastobele boje, a po leđima je crnozelen. Leđno peraje je sivo, a ostala su crvenkasta. Repno peraje obrubljeno je tamnom ivicom. Ima karakteristične usne, prilagođene skidanju - struganju biljnih naslaga sa kamenja, koja su postavljena nadole ispod ovećeg nosa. Ima izrazitu, unapred isturenu vilicu.

Navike, stanište, rasprostranjenost uredi

Skobalj je riba koja se kreće u velikim jatima i hrani se algama - epitafon - i muljem koje skida sa krupnog šljunka i kamena. Po ovim karakterističnim tragovima može se lako odrediti područje na kom se zadržavaju jata sa krupnijim primercima. U ravničarskim rekama ova riba, zbog načina ishrane, nije na ceni, ali je skobalj iz planinskih voda veoma cenjen, pa se ograničava njegov ulov na 10 komada. Rasprostranjen je po celoj Istočnoj Evropi. Naseljava brze vode u kojima živi sa mrenom, klenom i ploticom. Kada je voda bistra treba ga tražiti u glavnom toku, a kada se zamuti prilazi obali i tu traži hranu.

U Srbiji najveći primerci se nalaze u Drini i Dunavu.

Razmnožavanje uredi

Skobalj se mresti od marta do maja, izleže 50-100000 ikre, a polno je zreo s 3 godine pri dužini 15-25 cm. Jedno od prirodnih mrestilišta skobalja je reka Strigova.

Reference uredi

  1. ^ Fishbase.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

  Mediji vezani za članak Skobalj na Vikimedijinoj ostavi