Славеносербски магазин

Slavenoserbskij magazin“ bio je prvi srpski časopis i najznačajniji štampani tekst napisan na slavenosrpskom jeziku. Štampan je 1768. u Veneciji, u štampariji Dimitrija Teodosija. Pokretač i urednik časopisa bio je jedan od najaktivnijih srpskih pisaca i prosvjetitelja, član bečke carske Akademije, slikar, bakrorezac, istoričar, kaligraf i izdavač, Zaharije Stefanović Orfelin. „Slaveno-serbskij magazin“ je imao ukupno 96 strana, formata 20 puta 13 cm. Podijeljen je na devet odjeljaka, obilježenih rimskim brojevima u kojima su raspoređeni razni materijali (pouke za djecu i omladinu, religiozni i moralni savjeti, nekoliko zabavnih priloga, savjeti iz medicine, nekoliko epigrama i, na kraju, šest prikaza raznih knjiga).

Naslovna strana prvog i jedinog broja
Orfelin The first Serbian Magazine 1764.jpg
Slavenoserbski magazin
Format20 X 13 cm
UrednikZaharije Orfelin
Osnivanje1768.
JezikSlavenoserbski
Ukidanje1768.

Prvi i jedini broj „Slavenoserbskog magazina“, Orfelin je uredio po ugledu na učeno-književni časopis „Ježemesjačnija sočinjenija“, koji je izdavala Ruska akademija nauka u Petrogradu, od 1755. do 1764. Orfelin je „ mogao znati i drugi koji žurnal, ali bez sumnje najviše se ugledao na ovaj ruski časopis“ – kaže istoričar Tihomir Ostojić u svojoj knjizi o Orfelinu. On nije uzeo iz ruskog časopisa samo osnovne ideje, nego i format i terminologiju, pa čak i raspored radova. „Orfelin je neke dijelove prosto preveo, odbacivši što je bilo za ruske prilike i udesio prema srpskim standardima “- piše Jovan Skerlić.

Časopis je objavljen neposredno prije početka rusko-turskog rata (1768—1774).

Predgovor časopisaUredi

U predgovoru „Slavenoserbskom magazinu“, Orfelin je napisao da će ga izdavati po „delovima i tomovima“. Međutim izdao je samo jedan broj. Nema nikakvih pisanih podataka o tome zbog čega nije nastavio izdavanje časopisa. Najvjerovatnije da ga je obeshrabrio mali broj čitalaca. Znajući da je za srpsku publiku knjiga koja izlazi u periodičnim izdanjima nešto novo, Orfelin je u „Magazinu“ štampao opširan predgovor „Predislovie“ na trinaest strana. U njemu je predstavljen program časopisa koji u jedno predstavlja i njegov najznačajniji dio. Njegov značaj istakao je Jovan Skerlić ovim riječima: „Da Zaharije Orfelin ništa drugo nije napisao na ovaj napredni i razumni predgovor, zaslužio bi časno mjesto u istoriji srpske književnosti i duhovnog razvitka srpskog. To nije samo program književnog rada Zaharija Orfelina, to je jedan manifest istorijskog značaja, u kome su prvi put na srpskom jeziku iznete racionalističke i prosvetiteljske doktrine 18. veka i u kom se prvi put u srpskoj književnosti razvila misao svetovne kulture“.

Pošto je obrazložio svoje prosvjetiteljske ideje, Orfelin u drugom dijelu predgovora piše da će u „Magazinu“ biti zastupljene sve vrste ljudskog roda i kulture. On poziva svoje čitaoce na saradnju i obećava im da će sve radove i prevode objaviti „s potpunom vernošću“. Orfelin dalje upozorava da „Magazin“ neće štampati javne sporove, strasne kritike, niti druge uvrijedljive napise i lične napade. Dalje obećava da će redakcija biti predusretljiva prema čitaocima i da će u njemu moći saopštavati svoja mišljenja i primjedbe.

U Orfelinovom predgovoru istaknuta je potreba da svaka knjiga namijenjena većem broju čitalaca treba da bude pisana svima razumljivim jezikom. Orfelin se zalaže da Srbi koriste narodni jezik. Jovan Skrelić je pisao da je „ u pogledu jezika Orfelin preteča Vuk Karadžića.“ Magazin je pisan mješavinom rusko-slovenskog i srpskog jezika. Sam Vuk je napisao 1845. godine da je: „ mletački Magazin vrlo važan za istoriju naše književnosti“ i isticao je u pogledu uvođenja narodnog jezika, Orfelin nad Dositejem Obradovićem.

Vidi jošUredi

LiteraturaUredi

  • Mihailo Bjelica, Zoran Jevtović: Istorija novinarstva, Megatrend Univerzitet primenjenih nauka, Beograd, 2006. pp. 218-224.

Spoljašnje vezeUredi