Slobodan Šnajder (Zagreb, 8. jul 1948) hrvatski je dramski pisac, prozaista, teoretičar i publicista.

Slobodan Šnajder
Datum rođenja(1948-07-08)8. jul 1948.(75 god.)
Mesto rođenjaZagrebNR Hrvatska, FNR Jugoslavija

Biografija uredi

Diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosnivač i urednik teatrološkog časopisa Prolog, te urednik edicije izdavačke kuće Cekade (Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb). Novele, eseje i pozorišne komade objavljuje od 1966. godine. Od januara do juna 1993. bio je kolumnista dnevnika Glas Slavonije (Početnica za melankolike), a od 1994. do 2013. riječkog Novog lista (Opasne veze).

Izbor političkih kolumni koje je pisao u riječkom Novom listu od 1994. do 1999. objavio je u knjizi Kardinalna greška, a od 1999. do sredine 2004. u knjizi Umrijeti pod zvijezdom. Kolumne, kao i drame, imaju svojih poštovaoca i oponenata.

Od 2001. do 2004. bio je ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih. Čest je saradnik 3. programa Hrvatskoga radija. Svoj prvi roman „Morendo„ objavio je 2012.

Važnije praizvedbe uredi

Prva profesionalna izvedba bila je „Minigolf“ 1968, u tadašnjem Zagrebačkom dramskom kazalištu (danas Dramsko kazalište Gavela) u režiji Dina Radojevića.

U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu praizvedena su tri njegova djela, „Kamov, smrtopis“ 1978. i „Držićev san“ 1980. u režiji Ljubiše Ristića, te 2003. „Nevjesta od vjetra“ u režiji Ivice Boban. „Kamov, smrtopis“ izveden je 2003. u Zagrebačkom kazalištu mladih u režiji Branka Brezovca. „Dumanske tišine“ idu u red njegovih izvođenijih tekstova: Varaždin, Bitolj (režija Vladimir Milčin), Zagreb, Rijeka (režija Zlatko Sviben), Novi Sad (režija Mira Erceg).

Njegova drama koja je do danas predmet žestokih sporenja „Hrvatski Faust“ imala je hrvatsku praizvedbu na Splitskom ljetu 1982. u režiji Dina Radojevića, da bi potom bila izvedena u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u režiji Slobodana Unkovskog. Šnajderov „izlazak u svijet“ počeo je godinom 1987. i upravo tim tekstom – kad je Roberto Ćuli u Teater ad Rur postavio njegovu dramu „Hrvatski Faust“, odigravši je oko 100 puta u njemačkim zemljama, Evropi i SAD. Posljednja predstava u kako-tako redovnom nizu bila je „Bauhaus“, ZKM, režija Paolo Mađeli, početak 1990.

U 1990-ima isključen je iz hrvatskog pozorišta političkom represijom i njegove drame nisu igrane do jeseni 1999. kad je u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu Petar Veček postavio postsocijalistički gran-ginjol „Kod Bijelog labuda“. Kako se politička zabrana nije dala protegnuti na Evropu, upravo su u tom razdoblju mnogi njegovi tekstovi igrani izvan domovine, od Irske do Izraela: „Hrvatski Faust“ (1993. u bečkom Burgteatru, režija Hans Holman); „Zmijin svlak“ (Tibingen, praizvedba koju je režirao Manfred Veber), Milhajm (Roberto Ćuli), Frankfurt na Majni, Veroli/Rim (režija Petar Veček, na jeziku izvornika), Oslo, Kopenhagen, Beč, Varšava, Krakov, Dablin, Beograd); „Utjeha sjevernih mora“ (Frankfurt na Odri, praizvedba na njemačkom, režija Mihael Funke, "Nevjesta od vjetra" (Bohum, na njemačkom, u režiji Vernera Šretera). Miloš Lazin postavio je Šnajderovu dramu „Ines & Denis“, nastalu u naročitoj suradnji pisca i reditelja, praizvevši je u Sarajevu 1997. Iste godine drama je imala francusku premijeru u Vilnev lez Avinjon.

Drama „Peto evanđelje“, pisana prema dnevniku Ilije Jakovljevića „Konclogor na Savi“, izvedena je u dvije verzije: njemačkoj (Teater Kampnagel, Hamburg), te hrvatskoj (Zagreb, ZKM), obje 2004, u režiji Branka Brezovca.

Praizvedba drame „Kosti u kamenu“, prema nekim elementima političke biografije Josipa Broza Tita, izvedena je na makedonskom u Bitolju, u režiji Branka Brezovca, 2007. godine. Tekst "Moja draga Tila!", pisan za lutke postavila je 2010. Kruna Tarle, u koprodukciji Zagrebačkog kazališta lutaka i berlinske lutkarske akademije HfS Ernst Buš, koja je svoju njemačku verziju istog naslova praizvela u Leverkuzenu i Berlinu. Praizvedbu „Enciklopedije izgubljenog vremena“ u Varaždinu (2011) kao i praizvedbu „Kako je Dunda spasila domovinu“ u Puli (Istarsko narodno kazalište, 2012), režirala je Snježana Banović.

Nagrade i priznanja uredi

U januaru 2010. za crnu komediju „Enciklopedija izgubljenog vremena“ dobio je priznanje za najbolji dramski tekst inspirisan djelom i životom Danila Kiša, na osnovu takmičenja Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, objavljenog na cjelokupnom prostoru bivše Jugoslavije.

Dobitnik je Gaveline nagrada za dramu (SFRJ) i trostruki Držićeve nagrade (RH). Dobio je počasni doktorat Univerziteta za audiovizuelne umjetnosti ESRA sa sjedištem u Skoplju 2011. godine.

Dobio je 2016. regionalnu nagradu „Meša Selimović” (Tuzla) za roman Doba mjedi.[1]

Bibliografija uredi

  • Kamov (CKD, Zagreb 1978, 1987) YU. ISBN 978-86-7091-061-4.
    • Kamov, thanatographie (na francuskom, prevod Nicolas Raljevic, Prozor edition, Париз). 2019. ISBN 978-2-9558962-7-3.
  • Hrvatski Faust (CKD, Zagreb 1981, 1988) YU. ISBN 86-7091-08-9.
  • Glasi iz Dubrave (CKD, Zagreb 1986) YU. ISBN 86-7091-XXX-X.
  • Radosna apokalipsa (IC Rijeka, Rijeka 1988) YU. ISBN 978-86-7071-083-2.
  • Kroatischer Faust (Burgtheater, Vienna 1993)
  • Утјеха сјеверних мора (Durieux, Загреб ). 1996. ISBN 978-953-188-057-2.
  • Knjiga o sitnom, proza (Konzor, Zagreb ). 1996. ISBN 978-953-6317-28-8.
  • Kardinalna greška (Novi list – Adamić, Rijeka ). 1999. ISBN 978-953-6531-52-3.
  • La dépouille du serpent, (prevod Mireille Robin, L'espace d'un instant, Pariz ). 2002. ISBN 978-2-9516638-6-2.
  • Nevjesta od vjetra (Durieux, Zagreb ). 2003. ISBN 978-953-188-165-4.
  • Umrijeti pod zvijezdom (Novi list – Adamić, Rijeka ). 2005. ISBN 978-953-219-236-0.
  • Le Faust croate (prevod Mireille Robin, L'espace d'un instant, Pariz ). 2005. ISBN 978-2-915037-17-3.
  • Odabrana djela kod Prometeja, Zagreb, devet svezaka u tri kola, 2005-2007:
  • 505 sa crtom, pripovijetke (Profil Internacional, Zagreb ). 2007. ISBN 9789531205511.
  • Morendo, roman (Profil Internacional, Zagreb ). 2011. ISBN 9789533192642.
  • Hrvatski Faust i drugi drami (na makedonskom, izbor i prevod Jelena Lužina), BLESOK, Skopje 2011)
  • Le Cinquième évangile (L'espace d'un instant, Pariz ). 2012. ISBN 9782915037661.
  • Tri pjesi na ruskom, izbor Larisa Saveljeva, prevod Natalija Vagapova, Larisa Saveljeva, Tri kvadrata, Moskva). 2012. ISBN 9785946071710.
  • Doba mjedi
  • Umrijeti u Hrvatskoj : pet eseja (Fraktura, Zagreb). 2019. ISBN 978-953358129-3.
  • Anđeo nestajanja (Fraktura, Zagreb) 2023. ISBN 978-953358602-1.

Nagrade i priznanja uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi