Srpski slikari školovani u Pragu (1898—1927)

листа српских сликара школованих у Прагу

Srpski slikari školovani u Pragu bili su plajada mladih umetnika koji je deo svog likovnog usavršavanja i stvaralaštva vezao za prestižnu Akademiju likovnih umetnosti i ovaj grad u prvim decenijama 20. veka.[1] U upisnim knjigama Akademije likovnih umetnosti u Pragu iz tog perioda ostala su zapisana brojna imena srpskih učenika koji su, „zahvaljujući toplom prijemu i odličnom nastavnom planu, postavili čvrste temelje svog umetničkog razvoja”.[2] Kroz brojna dela sačuvana u mnogim privatnim i državnim kolekcijama, i na povremenim izložbama u Srbiji i inostranstvu, danas dela Srpski slikari školovanih u Pragu na najplemenitiji način potvrđuje dobre srpsko-češke umetničke veze, ali i čini veliku stvar — „vraćajući time dug Pragu i njegovoj Akademiji likovnih umetnosti za sve što su u prošlosti učinili za srpske slikare.”.[3]

Akademija likovnih umetnosti u Pragu

Preduslovi uredi

I pored brojnih poteškoća koji su imali Srpski slikari za odlazak sa brdovitog Balkana, za školovanje u Pragu, bilo je nekoliko pozitivnih razloga:

  • Akademija likovnih umetnosti u Pragu (Akademie výtvarných umění v Praze), je bila u tom periodu jedna od uticajnih škola u pedagoškom, umetničkom i naročito u sveslovenskom delovanju velikog broja umetnika s kraja 19 i početkom 20. veka.
  • Grad Prag važio je za jedan od centara evropske kulture, za koji se tada govorilo „da sve što se u ponedeljak desi u Parizu, na likovnom planu, sve se to u petak videlo i u Pragu".
  • Harizmatična ličnost – čuvenog kosmopolite Vlaha Bukovca (1855–1922), koji je nepune dve decenije sa vidnim uspehom vodio klasu na praškoj akademiji i rado primao Srbe „na školovanje kako kod kuće, tako i u ateljeu."

Prvi srpski slikar školovan u Pragu uredi

 
Kosta Miličević, Potamas na Krfu 1916

Pre svih umetnika koji se školovao u Prag i njegovoj likovnoj Akademiji, već s kraja 19. veka (1898. godine), bio je:

Kosta Miličević (Selo Vraka, 1877 — 1920, Beograd), koji se na Akademija likovnih umetnosti u Pragu školovao 1898 u klasi prof. Vojtěch-a Hynais-a). Za ovo školovanje odlučio se nakon što je prihvatio savet svog prvog beogradskog učitelja slikarstva Kirila Kutlika.

U Pragu je Kosta Miličević izučio istorijsko slikarstvo, tokom šestomesečnih studija kod uglednih profesora Vaclava Brožika (1851 — 1901) i Vojteha Hinaisa (1854 — 1925). Od njih je Kosta stekao znanje i sigurnost koji su mu bili neophodni za dalje stvaralaštvo.

Prag je napustio nakon što je osetio da mu Minhen može pružiti više u daljem usavešavanju likovne umetnosti.[4]

Slikari i grafičari školovani u Pragu pre Velikog rata uredi

 
Pero Popović, Portret mladog čoveka

Kod Bukovca su do Prvog svetskog rata učili mnogi srpski i drugi južnoslovenski slikari, koji su potom ostvarili zavidne karijere pod snažnim uticajem Bukovčevog slikarstva, koji ih je kao iskusan, strog, ali pravičan pedagog, savetovao da ne oponašaju nikog i da, posmatrajući prirodu i slikajući u prirodi, razviju sopstveni likovni jezik. Među njima su bili:[2]

Pero Popović (Prijedor, 1881–1941, Sarajevo) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1905–1907 (prof. Vlaho Bukovac, pet semestara); 1907/08 (prof. František Ženíšek) On je slikajući aktove i portete, i pored saveta Bukovca da to ne čini, u jednom periodu svog likovnog stvaralaštva doslovno oponašao Bukovčevu paletu i manir,

 
Todor Švrakić, Dušanov most na Vardaru (1919)

Todor Švrakić (Prijedor, 1882–1931, Sarajevo) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1905–1907 (prof. Vlaho Bukovac, pet semestara) ; 1907–1910 (prof. František Ženíšek). Sa 16 godina došao je u Beograd gde je učio privatnu slikarsku školu Riste i Bete Vukanović. Školovanje je produžio kod Paje Jovanovića u Beču, a kasnije i u Pragu.[5] Godine 1911. godine u Sarajevu je otvorio slikarsku školu, prvu te vrste u Bosni i Hercegovini. Radio je kompozicije portrete i pejzaže, od kojih je najpoznatiji zvanični i jedini portret Nikole Pašića, predsednika Vlade Kraljevine Jugoslavije. Izlagao je 1911. godine u Pragu, na svim izložbama „Medulića“, u Rimu 1911. godine i na svim jugoslovenskim izložbama između dva rata. Smatran je jednim od najboljih srpskih akvarelista.[6]

Branko Radulović (Mostar, 1885–1916, Skoplje) — Akademija likovnih umetnosti pohađao je u Pragu: 1905 (privatna škola Karel Reisner); 1906–1908 (prof. Vlaho Bukovac); 1908–1910 (prof. František Ženíšek). Ovaj rano preminuli slikar u jednom periodu svog stvaralaštva takođe kao i Pero Popović, doslovno je oponašao Bukovčevu paletu i manir. Neka njegova dela rađena početkom druge decenije 20. veka među najboljim su primerima impresionizma u bosanskohercegovačkom slikarstvu. Slikao je motive iz Praga, Mostara i Pariza. Njegove portrete odlikuje profinjenost i skladan kolorit. Bio je zastupljen na izložbi „Plenerista“ u Beogradu 1960.

Ova trojica slikara osim kod Bukovca školovala su se i kod profesor František Ženišeka kod koga su se studenti, između ostalog, pripremali i za velike istorijske kompozicije.

 
Mihajlo Milovanović, autoportret

Vladimir Novosel (Drobnjak, 1883–1961, Beograd) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu studirao je od 1905. do 1907. goodine kod prof. Vlaha Bukovca i prof. Bohumil Roubalík; a od 1907. do 1910. godine kod prof. Rudolfa Ottenfelda

Mihajlo Milovanović (Gostinica, 1879–1941, Užice) — Specijalizacija u Pragu: 1913/14. Ovaj slikar je školujući se u stilu Buhovca i Ženišeka, uspeo je da stupi na Akademiju pred Prvi svetski rat, tako da je ubrzo po izbijanju rata prekinuo školovanje i otišao na front. U Velikom ratu stekao je zvanje Srpskog ratnog slikara, i nosio ga ponosno sve do tragične smrti 1941. godine.

 
Aleksandar Šaca Lazarević, autoportret

Aleksandar Šaca Lazarević (Beograd, 1888–1914, Gukoš) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1908/09 (prof. Rudolf Ottenfeld, zimski semestar); 1910—1913. godine (prof. František Ženišek, pet semestara)

Ljubiša Valić (Požarevac, 1873–1950, Ženeva) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1903.—1904. godine (prof. Vlaho Bukovac).

Branko Jevtić (Beograd, 1887–1916, Bitolj) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1905/06 (prof. Vlaho Bukovac); 1906–1910. godine (prof. Bohumil Roubalík i prof. Rudolf Ottenfeld); 1910—1911 (prof. František Ženišek)

Milan Arsić Daskalo (Kragujevac, 1885–1936, Beograd) — Akademiju likovnih umetnosti u Pragu studirao je od 1908. do 1910. godine, II semestar 1913. godine (kod prof. František Ženišek,, pet semestara) i od 1921. do 1922. godine (kod prof. Karel Krattner)

Miloš Golubović (Kragujevac, 1888–1961, Beograd) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1910/11 (prof. František Ženišek)

Slikari i grafičari školovani u Pragu u vreme Velikog rata uredi

 
Jovan Bijelić Apstraktni predeo, ulje na platnu, 1920.
 
Milan Konjović, Moj studio (1973)
 
Stojan Aralica: Motiv iz Otočca (1971)

U vreme Prvog svetskog rata u Pragu su se školovali ovi slikari i grafičari:[2]

Jovan Bijelić (Revenik, 1886–1964, Beograd) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1914—1915. godine (prof. Vlaho Bukovac) . Ovaj Srbin iz Revenika kod Bosanskog Petrovca, tražeći spas od regrutovanja u austrougarskoj vojsci započeo je školovanje na Akademiji u Pragu, kod Vlaha Bukovca. Potom je dve godine učio slikanje kod Čeha Jana Karela Janovskog. Godine 1909. otišao je u Krakov, gde je upisao Akademiju likovnih umetnosti i na njoj se školovao do 1913. godine. Potom je otišao u Prag gde je je studirao na tamošnjoj Akademiji. Od 1919. godine živeo je i stvarao u Beogradu kao poznat i izvrstan pedagog. Kroz njegov atelje prošla je čitava plejada mladih srpskih slikara. Između dva svetska rata Bijelić je učestvovao na svim važnijim jugoslovenskim izložbama u zemlji i inostranstvu.[7]

Maksa Švabinski (1873–1962) — studirao je grafiku kod Augusta Bremzea (1873–1925)

Stojan Aralica (Škare, 1883–1980, Beograd) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1916/17 (grafika prof. August Brömse). Ovaj Srbin iz Like, pre dolaska u Prag već je iza sebe imao dobro znanje stečeno četvorogodišnjim boravkom na minhenskoj likovnoj akademiji,

Milenko D. Đurić (Zemun, 1894–1945, Zagreb) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1916/17 (prof. Maxmilián Pirner); 1917/18 (prof. František Ženišek, i prof. Maks Švabinski).

Milan Konjović (Sombor, 1898–1993, Sombor) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1918/19 (letnji semestar prof. Vlaho Bukovac); 1919/20 (prof. Vlaho Bukovac); 1920/21 (JanZrzavý, privatni atelje).

Slikari i grafičari školovani u Pragu nakon Velikog rata uredi

 
Kosta Hakman Autoportret, 1936.
 
Stevan Čalić, autoportret
 
Ivan Radović. Pogled s okruglim krošnjama, 1922

Nakon Prvog svetskog rata u Pragu su se školovali ovi slikari i grafičari:[2]

Kosta Hakman (Bosanska Krupa, 1889–1961, Opatija) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1919/20 (prof. Vlaho Bukovac i prof. Josef Loukota). Nakon studija na Likovnoj akademiji u Pragu, usavršavanje je nastavio u Beču, Krakovu i Parizu. Od 1930. godine radio je kao profesor crtanja na arhitektonskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu, a zatim i kao profesor na Akademiji likovnih umetnosti. Glavni deo njegovog opusa čine pejzaži, mrtve prirode i enterijeri u duhu „poetskog realizma“. Bavio se grafikom. Samostalno je izlagao u Beogradu (1929, 1931, i 1936). Posmrtna izložba mu je priređena u Beogradu 1963. godine.

Stevan Čalić (Kupinovo, 1892–1943, Šabac) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1919/20, 1920/21 (prof. Vlaho Bukovac); 1921–1924 (prof. Franz Thiele)

Bosiljka Valić (Veliko Gradište, 1897–1971, Beograd) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1919–1922 (prof. Vlaho Bukovac, šest semestara); 1922–1924 (prof. Maxmilián Pirner, četiri semestra); 1924–1925 upisana, ali nije pohađala; 1925/26 (prof. Vojtěch Hynais)

Dušan Adamović (Sanski Most, 1893–1975, Niš) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1920–1923 (prof. Vojtěch Hynais)

Ivan Radović (Vršac, 1894–1973, Beograd) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1919/20 (prof. Josef Loukota i prof. Vlaho Bukovac)

Lukijan Bibić (Sremska Mitrovica, 1898–1962, Beograd) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1925–1927 (prof. Karel Krattner)

Vladimir Novosel (Drobnjak, 1883–1961, Beograd) — Akademija likovnih umetnosti u Pragu: 1905–1907 (prof. Vlaho Bukovac i prof. Bohumil Roubalík); 1907–1910 (prof. Rudolf Ottenfeld)

Jovanka Marković, Strajnić (Zemun, 1883—1970, Dubrovnik) — specijalizacija u Pragu od 1924. do 1928. godine.

U ovu grupu spada još nekolicina slikarki i slikara za čijim delima još traga, iako su svojim radom ostavila izvestan trag u istoriji slikarstva 20. veka, „po svemu zavređuju da budu uvrštena u sve buduće preglede srpskih slikara školovanih u Pragu.”[2]

Vidi još uredi

Akademija likovnih umetnosti u Pragu

Izvori uredi

  1. ^ Prag i srpski slikari (Slikarstvo). Beograd. 2017. ISBN 978-86-900014-0-8. 
  2. ^ a b v g d Petrović, Petar. „Prag i srpski slikari” (PDF). GALERIJA RTS, Takovska 10, Beograd. Pristupljeno 16. 4. 2018. 
  3. ^ S, M (12. 4. 2018). „Prag i srpski slikari”. RTS Beograd. Pristupljeno 7. 12. 2020. 
  4. ^ Miličević Kosta”. Mala enciklopedija Prosveta Tom 2. (na jeziku: (srpski)). YU-Beograd: Prosveta. 1959.
  5. ^ Risto Besarović: Iz kulturne i političke istorije Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1966.
  6. ^ Bajić, Sanja (15. 9. 2019). „Todor Švrakić - prvi školovani slikar iz Bosne i Hercegovine”. RASEN. Pristupljeno 7. 12. 2020. 
  7. ^ Tihić, Smail (1972). Jovan Bijelić-Život i delo. YU-Sarajevo: „Veselin Masleša

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi