Stara crkva u Kragujevcu
Stara (Pridvorna) crkva u Kragujevcu se kao deo kulturno-istorijskog kompleksa „Milošev venac“, nalaze kao jedinstvena celina na spisku nepokretnog kulturnog dobra kao spomenik kulture od velikog značaja.
Stara crkva u Kragujevcu | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Kragujevac |
Opština | Kragujevac |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | Crkva 1818, skupština 1859. godine |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od velikog značaja |
Vlasnik | Republika Srbija |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
www |
Stara (Pridvorna) crkva uredi
Stara (Pridvorna crkva) je podignuta 1818. godine, na mestu nekadašnjg groblja. Kao ktitor hrama Knez Miloš Obrenović je angažovao najbolje majstore niti žalio sredstva za izgradnju. Crkva je posvećena Silasku Svetog Duha na apostole. Zadužbina kneza Miloša rekonstruisana je nekoliko puta. Godine 1829. prvi put su zazvonila zvona sa ove crkve.[1]
Stara crkva je bila prva mitropolitanska, katedralna i dvorska crkva u oslobođenoj Srbiji. U njenoj porti su proklamovane gotovo sve važne odluke za srpski narod, hatišerifi, ustavi. Tu je održana Sretenjska skupština 1835. godine na kojoj je donet Prvi srpski Ustav. Sva skupštinska zasedanja do 1859. godine su održavana u porti crkve, a od te godine u novoizgrađenoj skupštinskoj zgradi.
Zgrada stare skupštine uredi
Zgrada stare skupštine je podignuta 1859. skupštinsko zdanje u porti stare crkve, kraj mesta gde su se održavala prva skupštinska zasedanja i gde je 1835. obnarodovan prvi srpski ustav – Sretenjski.
Podignuta je kao prizemna građevina pravouogaone osnove, plitkih temelja od lomljenog kamena, zidova od opeke, pojednostavljenog izgleda, bez dekorativnih elemenata osim plitkih pilastara. Sala za zasedanja zamišljena je kao prostrana dvorana sa stubovima. zgrada je od posebnog značaja za istoriju srpskog naroda, jer je prva ove vrste podignuta u Srbiji. U njoj su održana zasedanja i donete odluke koje su uticale na razvoj istorijskih događaja i sudbinu države i naroda, kao objavljivanje rata Turskoj 1876. i saopštavanje uslova Berlinskog kongresa o nezavisnosti Srbije i teritorijalnom proširenju.
Građevina je vremenom pretrpela veće promene, pa je posle konzervatorskih radova 1984–92. i 1998. ovde smeštena stalna muzejska postavka.
Galerija uredi
-
Crkva silaska Svtog duha na apostole
-
Ikonostas i živopis
-
Ikonostas
-
Živopis
-
Zvonik
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „Gradska turistička organizacija Kragujevac/Milošev venac”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 24. 09. 2015.
Spoljašnje veze uredi
- Mediji vezani za članak Stara crkva u Kragujevcu na Vikimedijinoj ostavi
- „Stara crkva u Kragujevcu — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU.
- Đokić, Nebojša. „Stara crkva u Kragujevcu i stvaranje moderne srpske države”. Kalenić (2/2019): 27—30. Arhivirano iz originala 14. 6. 2023. g.
- Aleksandar Todorović: Turistička valorizacija Miloševe i Saborne crkve u Kragujevcu
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd
- Lista spomenika
- Spomenica - Dva veka stare crkve u Kragujevcu (1818 - 2018)
- Stara crkva i zgrada skupštine
- "Kolo", 1. april 1944 (foto)
Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.