Stevan Ristić (Belovište kod Tetova, 7. decembar 1931Bar, 11. maj 2013) bio je srpski fotograf, pisac fotografske literature, pokretač i organizator fotografskih aktivnosti, istraživač i sakupljač dokumenata i artefakata o srpskoj fotografiji druge polovine 20. veka. Aktivan u fotografiji od 1948. Sekretar u Savezu Foto-kino amatera Jugoslavije (Foto-kino savezu Jugoslavije i Foto-savezu Jugoslavije)[1] od 1954. do 1989. godine, kad je penzionisan. Pokretač i dugogodišnji upravnik Salona fotografije u Beogradu (SF) (1962 — 1989).

Stevan Ristić
Stevan Ristić, fotografija Gorana Malića, 2006.
Lični podaci
Datum rođenja(1931-12-07)7. decembar 1931.
Mesto rođenjaBelovište, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti11. maj 2013.(2013-05-11) (81 god.)
Mesto smrtiBar, Crna Gora

Učešće na stručnim skupovima

uredi
 
Stevan Ristić, Penzioneri u restoranu hotela „Moskva“, 1951.

Učesnik Kongresa FIAP u Opatiji (1960), savetovanja i simpozijuma o srpskoj i savremenoj jugoslovenskoj fotografiji ("Obrazovanje mladih pomoću fotografije“, UNESCO-simpozijum posvećen obrazovanju mladih, Sofija, Bugarska, 1982. i dr). Organizator Međunarodnih fotografskih seminara u Rovinju (1961), Opatiji (1968), Trogiru (1978); jedan od organizatora kongresa Međunarodne federacije fotografske umetnosti (FIAP) u Opatiji; organizator i upravnik Letnje foto-škole u Trebinju, 1985.

Društveni rad

uredi

Član Predsedništva Gradskog odbora Narodne tehnike Beograda od 1948. do 1954. godine. Predsednik Foto-kluba „Elektromašinac“ pri Tehničkoj velikoj školi u Beogradu; sekretar "Foto-kluba „Beograd“ u više mandata. Inicijator i pokretač Godišnje nagrade Foto-saveza Jugoslavije. Jedan od osnivača Nacionalnog centra za fotografiju (1992), i njegov sekretar od osnivanja do 2001. Jedan od inicijatora pokretanja Simpozijuma o fotografiji (1996), kao i Nagrade NCF za životno delo (1996). Jedan od inicijatora i organizatora jugoslovenske izložbe fotografija "Žene snimaju“ (deset izložaba između 1975. i 1983.). Inicijator izložbe fotografija „Muškarci u očima žena“, Beograd, 2008.

Rad u međunarodnoj saradnji

uredi

Dugogodišnji potpredsednik (1974-1991) i član Predsedništva (1991-1995) Međunarodnog saveza fotografske umetnosti (Féderation Internationale de l'Art Photographique - FIAP). Jedan od osnivača, zatim potpredsednik (1963) i predsednik Omladinske komisije FIAP (1973). Počasni član Predsedništva FIAP (1995), i počasni predsednik Omladinske komisije FIAP. Član odbor Sekcije likovnih umetnika fotografije ULUPUDS-a u dva mandata.

Rad u foto-novinarstvu

uredi

Bio član redakcija časopisa Beogradski objektiv (od juna 1956-59), omladinskog časopisa Oko (1965?), pokretač i urednik časopisa Foto-informator (1987-88). Objavljivao tekstove o jugoslovenskoj fotografiji u inostranstvu, u časopisu Fotografie, Prag (Čehoslovačka), u Foto, Istanbul (Turska), „O omladinskoj fotografiji u Jugoslaviji“, časopis Fotoamateur (Švajcarska). Objavio više predgovora u katalozima izložbi (npr. Izložba jugoslovenske izložbe u Parizu u okviru bijenala „Mesec fotografije u Parizu“, 1984, i dr). Kao urednik pokrenuo izdanja Salona fotografije i Foto-saveza Jugoslavije, i učestvovao u oblikovanju biblioteke „Majstori fotografije“.

Izložbena aktivnost

uredi

Izlagao na izložbama fotografije u Jugoslaviji i inostranstvu (najveća aktivnost pretežno tokom pedesetih godina 20. veka, od kada se više posvetio organizacionim, a kasnije i arhivističko-dokumentacionim aspektima fotografije). Nagrađen na nekoliko izložbi Foto-kluba „Beograd“, i na Trećoj međunarodnoj izložbi fotografske umetnosti, Beograd, 1956.

Članstvo u žirijima: Prvi međunarodni salon fotografije, Leskovac 1991; Međunarodna izložba „Zlatno oko“, Novi Sad, Međunarodne izložbe u Neuss-u, Berlin (SR Nemačka), Istanbulu (Turska) dva puta, Pragu (ČSSR), i dr.

Članstvo uz fotografskim organizacijama

uredi

Titule i zvanja u fotografskim organizacijama

uredi

Knjige

uredi
  • Priručnik za fotoamatere. Beograd : Savezni odbor Jugoslovenskih pionirskih igara, 1963;
  • Školska laboratorija. Beograd : Tehnička knjiga, 1961.

Reference

uredi
  1. ^ Organizacija je tri puta menjala naziv.

Literatura

uredi
  • Ješa Denegri, „Orijentacije, stavovi, ideje“, Fotografija kod Srba 1839-1989, Beograd: SANU, 1991, str. 102-108.