Stojan Živadinović

Stojan Živadinović (Sokobanja, 1889Beograd, 1941) je bio srpski književnik najpoznatiji po trilogiji istorijskih romana o slavnim junacima iz Prvog srpskog ustanka. Neki izvori navode da je umro 1942. godine.

Stojan Živadinović
Lični podaci
Datum rođenja(1889{{month}}{{{day}}})1889.
Mesto rođenjaSokobanja, Kraljevina Srbija
Datum smrti1941.(1941-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (51/52 god.)
Mesto smrtiBeograd, Okupirana Srbija
Zanimanjeknjiževnik

Biografija uredi

Školovao se u Francuskoj, gde je završio prava. Bio je takođe operski pevač, i novinar, i diplomata Kraljevine Jugoslavije od 1924–1941.[1] U svojim delima često je opisivao svoj kraj Sokobanju, planinu Ozren i aleksinačku kotlinu.[2] Njegov rad je donedavno bio zaboravljen i skrajnut zbog cenzure u komunističkoj Jugoslaviji, jer je jedan njegov rođak, brat od strica Ratko Živadinović, bio član Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor.[3] Zavičajni muzej Sokobanja se nalazi u kući koja je konfiskovana njegovoj porodici, i u njoj se ironično sada nalazi njegova spomen soba. U Sokobanji danas postoji Udruženje književnika Stojan Živadinović. Gojko Tešić je u publikaciji "Utuljena baština" o zabranjenim piscima, saznao da je Stojan bio dobitnik nagrade Srpske kraljevske akademije za zbirku "Ispod Ozrena", i da je bio prevođen na nemački, francuski i mađarski jezik, ali je zbog svog strica kasnije zabranjen i dela su mu pala u zaborav.[4] Njegov roman "Zmija u nedrima" iz 1940. godine je jedna od poslednjih knjiga koje je objavio Geca Kon, i u pitanju je remek delo psihološke i kriminalističke literature. Roman govori o sedamnaestogodišnjem mladiću Stevanu koji se sa studija vraća u rodni kraj kako bi otkrio ko mu je ubio roditelje.[5]

Dela uredi

  • Do poslednje daha - roman (1923)
  • Ispod Ozrena - pripovetke (1923)
  • Događaji i ljudi - pripovetke (1924)
  • Gospođa zagonetka - pripovetke (1924)
  • Pismo Milanu Rakiću (rukopis) (1927)
  • Karađorđe - roman (1930) prvi deo trilogije
  • U đavoljim kandžama (1931)
  • Hajduk Veljko - roman (1932) drugi deo trilogije
  • Vujica Vulićević - roman (1933) treći deo trilogije
  • Betoven (1937)
  • Pripovetke (1937)
  • Trideset godina ćutanja (1937)
  • Zmija u nedrima (1940)
  • O radu (1941)[6]

Izvori uredi

  1. ^ https://www.juznevesti.com. „Nepravedno zaboravljeni Sokobanjac – Stojan Živadinović”. Južne vesti (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14. 
  2. ^ „Stojan Živadinović”. Portalibris knjižara (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14. 
  3. ^ „Online knjižara Dereta | Autori”. Online knjižara Dereta (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14. 
  4. ^ Gojko Tešić: Utuljena tradicija - proganjani i streljani pisci (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2023-10-14 
  5. ^ „Zmija u nedrima – Stojan Živadinović”. Portalibris knjižara (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14. 
  6. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Rezultati pretraživanja stojan živadinović NBS :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-14.