Tatjana Kecman (Bihać, 8. avgusta 1969) srpska je pozorišna, televizijska i filmska glumica.

Tatjana Kecman
Lični podaci
Puno imeTatjana Kecman
Druga imenaTanja Kecman
Datum rođenja(1969-08-08)8. avgust 1969.(54 god.)
Mesto rođenjaBihać, SFR Jugoslavija
Obrazovanje
Zanimanjeglumica
Rad
Bitna ulogaPodzemlje
Dara iz Jasenovca — časna sestra
Bunar — Stana
Blok 27 — Radoslava
Veza do IMDb-a

Karijera uredi

Tatjana Kecman je rođena 1969. godine u Bihaću, a odrasla je u Petrovcu, koji smatra svojim rodnim gradom.[1] Prvu televizijsku ulogu ostvarila je kao dete u seriji Osma ofanziva rediteljke Soje Jovanović. Studije je najpre započela na Akademiji scenskih umetnosti u Sarajevu, u klasi Miralema Zupčevića.[2] Posle kraćeg boravka u Skoplju, dve godine kasnije je upisala Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu gde je diplomirala u klasi profesora Vladimira Jevtovića.[3] Godine 1996. postala je član Saveza dramskih umetnika Srbije. Deset godina je igrala na sceni KPGT-a, a 2002. godine je na sceni „Kulta“[a] postavila autorski projekat Prekobrojna.[7] Nakon toga je uradila veći broj autorskih projekata koje je izvodila na domaćim scenama i u inostranstvu.[8] Učestvovala je na „Večerima monodrame” u Etnografskom muzeju tokom januara 2005.[9] Tako je 2017. godine u svom repertoaru imala 12 predstava, od kojih je nekoliko napisala sama.[10] U naredne tri godine ostvarila je po jednu premijeru u Beogradskom dramskom pozorištu, te je njeno ime zastupljeno u ansamblima predstava Ženska posla, Raslo mi je badem drvo i Idealan muž.[11][12][13]

Posle dužeg vremena, televizijska publika bila je u prilici da je gleda u ulozi Branke u seriji Ubice mog oca.[14] Kasnije je imala i epizodne uloge u projektima Vojna akademija i Žigosani u reketu,[15] a zatim je dobila i jednu od uloga u glumačkoj podeli filma Dara iz Jasenovca.[16] Televizijska premijera tog ostvarenja prikazana je na Radio-televiziji Srbije u februaru 2021. godine. U razgovoru sa predstavnicima medija govorila je o pripremi za ulogu časne sestre,[17] koja u filmu predstavlja jedan od sporednih likova, a utemeljen je na istorijskoj ličnosti Barte Pulherije.[18][19][20]

Uloge uredi

Filmografija uredi

God. Naziv Uloga
1979. Osma ofanziva (serija) Stojanka
1995. Podzemlje
1995. Bila jednom jedna zemlja (serija)
2015. Sizif K. Semela
2018. Ubice mog oca (serija) Branka
2018. Vojna akademija (serija) Lili
2020. Žigosani u reketu (serija) Sudija Karaklajić
2020. Dara iz Jasenovca časna sestra Barta Pulherija
2021. Toma (serija)
2021. Pevačica (serija) vidovnjakinja (2. sezona glavni lik,1. epizodni)
2022. Blok 27 (serija) Radoslava
2022. Bunar (serija)
2022. Komunistički raj
Budimo u kontaktu (kratki film)

Pozorišne predstave uredi

  • Prekobrojna[21]
  • Suteren[7]
  • Kentaur[7]
  • Ludilo udvoje[7]
  • Iza scene[7]
  • 10:1[22]
  • Više sreće ovaj put[23]
  • A gde su kokoške?[24]
  • Perverzije u Čikagu[25]
  • Sirena i Viktorija[26]
  • Ženska posla[11]
  • Lepe reči napred, ostale stoj![27]
  • Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera[28]
  • U(s)meće življenja[29]
  • Flora Sends[30]
  • Pomahnitali[31]
  • Raslo mi je badem drvo[12]
  • Idealan muž[13]

Napomene uredi

  1. ^ Scena „Kult”, kao deo Teatra Vuk, osnovanog 2005. godine, renovirana je 2009. godine.[4][5][6]

Reference uredi

  1. ^ „Tatjana Kecman izvela monodramu „10:1“ u Domu Kulture”. SLužbena stranica Opštine Bosanski Petrovac. Pristupljeno 12. april 2021. 
  2. ^ Čikarić, Snežana (6. 3. 2018). „Uvek bude hleba od dobrog posla”. Politika. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  3. ^ „Ko je neustrašiva inspektorka Branka iz serije "Ubice mog oca"?”. story.rs. 24. 2. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  4. ^ „Scena Kult”. Teatar Vuk. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  5. ^ Mašojević, Danilo (8. 11. 2009). „Teatar Kult: Scena u novom ruhu”. glossy.espreso.co.rs. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  6. ^ Vasiljević, Branka; Aleksić, Dejan (10. 3. 2019). „Za manje od pet godina „Vuku” drugi put menjaju ime”. Politika. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  7. ^ a b v g d „Tatjana Kecman”. pozoriste.bradmilo.net. Arhivirano iz originala 29. 01. 2020. g. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  8. ^ Jelić, Boba (30. 7. 2020). „Intervju: Tatjana Kecman, glumica – „Spasa nam nema, propasti nećemo. svet-australia.com. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  9. ^ „Etnografski muzej”. Blic. 3. 1. 2005. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  10. ^ Petrović, Jelena (2. 1. 2017). „Moderna Putujuća pozorišta Šopalović u beogradskim klubovima”. N1. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  11. ^ a b Vidaković, Katarina (7. 3. 2017). „BDP: Premijera predstave „Ženska posla. danubeogradu.rs. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  12. ^ a b „"Raslo mi je badem drvo" na sceni BDP”. B92. 27. 11. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  13. ^ a b „Premijera u BDP-u: „Idealan muž. Ilustrovana Politika. 26. 2. 2019. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  14. ^ Kalaba, Ana (24. 2. 2018). „Tajna najopasnije žene iz "Ubica mog oca". noizz.rs. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  15. ^ „Tatjana Kecman”. videodetective.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  16. ^ „Film i serija “Dara iz Jasenovca” na RTS-u”. tvinemania.rs. 5. 2. 2021. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  17. ^ Eraković, Veljko (21. 2. 2021). „Radni logor i Dara iz Jasenovca: kritika filma”. bgedtculture@blogspot.com. Pristupljeno 5. 3. 2021. 
  18. ^ Radanov, Ljubomir (23. 2. 2021). „Prijatelji me nisu prepoznali kao Časnu sestru Tatjana Kecman izgleda kao bomba, a za Kurir priča o Dari iz Jasenovca FOTO”. Kurir. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  19. ^ Tubin, Isidora (23. 2. 2021). „3 puta je plakala gledajući "Daru iz Jasenovca", u kojoj igra časnu sestru: Ova scena ju je slomila”. Telegraf. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  20. ^ Mačužić, M. J. (23. 2. 2021). „Ekskluzivno za Alo! Katolička sestra iz pakla, Tatjana Kecman: Utroba mi se prevrtala pri ulasku u logor”. Alo!. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  21. ^ Godišnjak 35 2014, str. 80.
  22. ^ Godišnjak 34 2013, str. 82.
  23. ^ Godišnjak 33 2012, str. 86.
  24. ^ Godišnjak 34 2013, str. 83.
  25. ^ „Perverzije u Čikagu”. Teatroslov. Muzej pozorišne umetnosti. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  26. ^ „Sirena i Viktorija”. Akademija 28. Arhivirano iz originala 02. 03. 2021. g. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  27. ^ „Lepe reči napred, ostale stoj!” (PDF). inforsportal.com. str. 6. Pristupljeno 28. 2. 2021. [mrtva veza]
  28. ^ Godišnjak 34 2013, str. 81.
  29. ^ Godišnjak 36 2015, str. 80.
  30. ^ „11.08. - POZORIŠNA PREDSTAVA "Flora Sends" u Narodnom muzeju Pančevo”. k-013.com. 8. 8. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2021. 
  31. ^ Marinković, Ljiljana. „Reč dve o …”. Pozorište Minhen. Pristupljeno 28. 2. 2021. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi