Termiti (Isoptera) su red insekata. Nazivaju ih još i „belim mravima“, mada nisu slični mravima osim po tome što su socijalni insekti. U stvari, srodniji su proletnjacima i bubašvabama.[3]

Termiti
Vremenski raspon: 129.6–0 Ma
Kreda – sadašnjost
Formoški podzemni termiti (Coptotermes formosanus)
Vojnici (crveno obojenih glava)
Radnici (svetlo obojenih glava)
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Klasa: Insecta
Red: Blattodea
Infrared: Isoptera
Brullé, 1832
Familije

Stanište uredi

Termiti su socijalni insekti koji žive u velikim zajednicama. Takođe su i polimorfni - postoje polne jedinke i one koje nisu reproduktivne, radnici i vojnici. Žive u zemljištu ili u drvetu, bez obzira da li je u pitanju suvo drvo ili drvena građa, pa mogu da izazovu znatnu štetu. Naseljavaju suptropske i tropske krajeve, ali ih ima i u područjima sa umerenom klimom.[4]

Izgled uredi

Ovo su sitni insekti čija je boja tela uglavnom prljavobela. Glava je prognatna, ređe hipognatna i različitog oblika na kojoj se nalaze složene oči, mada nekada mogu biti i redukovane ili da odsustvuju. Ukoliko postoje proste oči, onda ih je najviše dva. Usni aparat je prilagođen za grickanje, kod vojnika nekih vrsta vilice su asimetrične i duge. Pipci su nizasti ili končasti, a mogu biti različitih dužina. Grudi su obično male, prednje grudi su obično uže od glave i slobodne, a pronotum je ravan i varijabilnog oblika. Druga dva grudna segmenta su veće širine nego dužine. Kratke i snažne noge imaju četvoročlana ili petočlana stopala. Iako se smatra da termiti nemaju krila, reproduktivne jedinke ih imaju, ali ih posle razmnožavanja odgrizu. Dva para krila su po veličini gotovo jednaka, membranozna i sa mrežastom nervaturom. Krila se kidaju po tzv. „šavu slabosti“, odnosno bazalnom ili humeralnom šavu. Abdomen je kod reproduktivnih ženki najveći deo tela, a inače je mekan i sačinjen od deset članaka. Cerci mogu biti jedno- ili dvočlani, sa dlačicama ili bez njih. Preobražaj je nepotpun.[4]

Način života uredi

Kolonija termita je podeljena na tzv. kaste koje čine jedan par reproduktivnih jedinki (kraljica i kralj) i njihovo potomstvo, larve i nezrele jedinke, radnici i ratnici. Kolonija se zasniva tako što nastaju polne zrele jedinke sa krilima koje se roje. Zahvaljujući tome što se krilati oblici iz nekoliko kolonija roje u isto vreme, moguće je ukrštanje jedinki između kolonija. Rojevi su čest plen najčešće ptica, ali i drugih životinja, međutim, par koji preživi, spušta se na zemlju i tu kopa rupu. Tada će se pariti i ženka prolazi kroz niz promena, od kojih je najupečatljivija rast abdomena. Tokom jedne godine ona može da snese i do milion jaja. Prve jedinke koje se izlegu su radnici i o njima vode računa kraljica i kralj, a kasnije potomstvo preuzima brigu o novim larvama, kao i o tada već bespomoćnoj kraljici. Ona je smeštena u „bračnoj sobi“ zajedno sa kraljem koji ostaje uz nju tokom celog života, a životni vek im može biti i više od petnaest godina. Radnici i vojnici mogu biti ženke ili mužjaci. Oni nemaju krila ni oči. Radnici imaju niz zaduženja, kao što su briga o potomstvu i sakupljanje hrane. Vojnici su krupniji i oni štite gnezdo. Neke vrste protiv neprijatelja koriste lepljivu tečnost koju proizvode.[3]

Gnezda uredi

Gnezdo prave od zemlje koju cementiraju pljuvačkom. Kopajući zemlju, oni je čine rastresitom i obogaćuju je, poput kišne gliste. Ipak, često odnose i potrebne organske supstance iz tla, čime ga osiromašuju. Gnezda se sastoje iz nadzemnog dela, koji može biti visok i četiri, a u prečniku da ima tri metra i podzemnog dela.[3]

Ishrana uredi

Većina vrsta su biljojedi. Najčešće jedu mrtvo drvo koje radnici prvo provare. U podzemnim prostorijama gnezda nekih vrsta, odgajaju i gljive koje koriste u ishrani.[3]

Taksonomija i evolucija uredi

 
Spoljašnji izgled gigantskog severnog termita Mastotermes darwiniensis sugeriše blisko srodstvo između termita i bubašvaba.

Termiti su ranije bili grupisani u red Isoptera. Još je 1934. predloženo da su oni srodniji sa bubašvaba koje jedu drvo (rod Cryptocercus na bazi sličnosti njihovog simbiotičkih stomačnih flagela.[5] Tokom 1960-ih se pojavila dodatna evidencija u podršci ove hipoteze kad je F. A. Makitrik zapazio slične morfološke karakteristike izmešu pojedinih termita i Cryptocercus nimfi.[6] Godine 2008 DNK analiza sekivenci iz 16S rRNK [7] podržala je poziciju da su terminti ugneždeni u evolucionom stablu koje sadrži red Blattodea, kojim su obuhvaćene bubašvabe.[8][9] Rod bubašvaba Cryptocercus ima najveću filogenetičku sličnost sa termitima i smatra se sestrinskom grupom termita.[10][11] Termiti i Cryptocercus imaju slična morfološka i društvena svojstva: na primer, bećina bubašvaba ispoljava društvene karakteristike, ali se Cryptocercus staraju o svojim mladima i ispoljavaju druge vidove društvenog ponašanja kao što je trofalaksa i doterivanje.[12] Smatra se da su termiti proistekli iz roda Cryptocercus.[8][13] Pojedini istraživači su sugerisali konzervativnije mere kao što je zadržavanje termita u Termitoidae, jednoj epifamiliji unutar reda bubašvaba, čime se očuvava klasifikacija termita na nivou porodice i ispod.[14] Dugo je bilo prihvaćeno da su termiti blisko srodni sa buvašvabama i bogomoljkama, i oni su klasifikovani u istom nadredu (Dictyoptera).[15][16]

Najstariji nedvosmisleni termitni fosili potiču iz rane krede, ali imajući u vidu raznovrsnost krednih termita i da rani fosilni zapisi pokazuju uzajamnu zavisnost između mikroorganizama i tih insekata, oni verovatno potiču iz ranijih perioda, jure ili trijasa.[17][18][19] Još jedan dokaz jurskog porekla je pretpostavka da je izumrli Fruitafossor konzumirao termite, sudeći po njegovoj morfološkoj sličnosti sa modernim životinjama koje se hrane termitima.[20] Veruje se da je najstarije otkriveno leglo termita iz kasne krede u Zapadnom Teksasu, gde su isto tako otkriveni najstariji poznati fekalni peleti.[21] Tvrdnje da su se termiti pojavili ranije suočile su se sa kontroverzama. Na primer, F. M. Visner je naveo da Mastotermitidae možda idu unazad do kasnog perma, pre 251 miliona godina,[22] i fosilna krila koja su slična krilima mastotermitima iz Mastotermitidae, najprimitivnijim postojećim termitima, su otkrivena u permskim slojevima u Kanzasu.[23] Moguće je čak i da su se prvi termiti pojavili tokom karbona.[24] Sklopljena krila fosila drvne bubašvabe Pycnoblattina, raspoređena u konveksnom paternu između segmenata 1a i 2a, podsećaju na ona koja su viđena kod Mastotermes, jedinih postojećih insekata sa istim paternom.[23] Krišna et al., međutim, smatra da svi paleozoički i trijasni insekti koji su uslovno klasifikovani kao termiti u stvari nisu povezani sa termitima i da ih treba isključiti iz nadreda Isoptera.[25]

Reference uredi

  1. ^ Behrensmeyer, A. K.; Turner, A. „Fossilworks, Gateway to the Paleobiology Database”. Arhivirano iz originala 23. 04. 2020. g. Pristupljeno 04. 06. 2019. 
  2. ^ a b Engel, M.S.; Grimaldi, D.A.; Krishna, K. (2009). „Termites (Isoptera): their phylogeny, classification, and rise to ecological dominance”. American Museum Novitates: 1—27. ISSN 0003-0082. doi:10.1206/651.1. hdl:2246/5969 . 
  3. ^ a b v g Markon E, Monđini M. 2000. Sve životinje sveta. IKP Evro, Beograd.
  4. ^ a b Simova - Tošić, D. & Spasić, R. 1995. Praktikum iz posebne entomologije. Poljoprivredni fakultet. Beograd - Zemun.
  5. ^ Cleveland, L.R.; Hall, S.K.; Sanders, E.P.; Collier, J. (1934). „The Wood-Feeding Roach Cryptocercus, its protozoa, and the symbiosis between protozoa and roach”. Memoirs of the American Academy of Arts and Sciences. 17 (2): 185—382. doi:10.1093/aesa/28.2.216. 
  6. ^ McKittrick, F.A. (1965). „A contribution to the understanding of cockroach-termite affinities.”. Annals of the Entomological Society of America. 58 (1): 18—22. PMID 5834489. doi:10.1093/aesa/58.1.18. 
  7. ^ Ware, J.L.; Litman, J.; Klass, K.-D.; Spearman, L.A. (2008). „Relationships among the major lineages of Dictyoptera: the effect of outgroup selection on dictyopteran tree topology”. Systematic Entomology. 33 (3): 429—450. doi:10.1111/j.1365-3113.2008.00424.x. 
  8. ^ a b Inward, D.; Beccaloni, G.; Eggleton, P. (2007). „Death of an order: a comprehensive molecular phylogenetic study confirms that termites are eusocial cockroaches.”. Biology Letters. 3 (3): 331—5. PMC 2464702 . PMID 17412673. doi:10.1098/rsbl.2007.0102. 
  9. ^ Eggleton, P.; Beccaloni, G.; Inward, D. (2007). „Response to Lo et al.. Biology Letters. 3 (5): 564—565. PMC 2391203 . doi:10.1098/rsbl.2007.0367. 
  10. ^ Ohkuma, M.; Noda, S.; Hongoh, Y.; Nalepa, C.A.; Inoue, T. (2009). „Inheritance and diversification of symbiotic trichonymphid flagellates from a common ancestor of termites and the cockroach Cryptocercus. Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences. 276 (1655): 239—245. PMC 2674353 . PMID 18812290. doi:10.1098/rspb.2008.1094. 
  11. ^ Lo, N.; Tokuda, G.; Watanabe, H.; Rose, H.; Slaytor, M.; Maekawa, K.; Bandi, C.; Noda, H. (jun 2000). „Evidence from multiple gene sequences indicates that termites evolved from wood-feeding cockroaches”. Current Biology. 10 (13): 801—814. PMID 10898984. doi:10.1016/S0960-9822(00)00561-3. 
  12. ^ Grimaldi, D.; Engel, M.S. (2005). Evolution of the insects (1st izd.). Cambridge: Cambridge University Press. str. 237. ISBN 978-0-521-82149-0. 
  13. ^ Klass, K.D.; Nalepa, C.; Lo, N. (2008). „Wood-feeding cockroaches as models for termite evolution (Insecta: Dictyoptera): Cryptocercus vs. Parasphaeria boleiriana”. Molecular Phylogenetics & Evolution. 46 (3): 809—817. PMID 18226554. doi:10.1016/j.ympev.2007.11.028. 
  14. ^ Lo, N.; Engel, M.S.; Cameron, S.; Nalepa, C.A.; Tokuda, G.; Grimaldi, D.; Kitade, O..; Krishna, K.; Klass, K.-D.; Maekawa, K.; Miura, T.; Thompson, G.J. (2007). „Comment. Save Isoptera: a comment on Inward et al.. Biology Letters. 3 (5): 562—563. PMC 2391185 . PMID 17698448. doi:10.1098/rsbl.2007.0264. 
  15. ^ Costa, James (2006). The other insect societies. Harvard University Press. str. 135-136. ISBN 978-0-674-02163-1. 
  16. ^ Capinera, J.L. (2008). Encyclopedia of Entomology (2nd izd.). Dordrecht: Springer. str. 3033-3037, 3754. ISBN 978-1-4020-6242-1. 
  17. ^ Vrsanky, P.; Aristov, D. (2014). „Termites (Isoptera) from the Jurassic/Cretaceous boundary: Evidence for the longevity of their earliest genera”. European Journal of Entomology. 111 (1): 137—141. doi:10.14411/eje.2014.014. 
  18. ^ Poinar, G.O. (2009). „Description of an early Cretaceous termite (Isoptera: Kalotermitidae) and its associated intestinal protozoa, with comments on their co-evolution”. Parasites & Vectors. 2 (1–17): 12. PMC 2669471 . PMID 19226475. doi:10.1186/1756-3305-2-12. 
  19. ^ Legendre, F.; Nel, A.; Svenson, G.J.; Robillard, T.; Pellens, R.; Grandcolas, P.; Escriva, H. (2015). „Phylogeny of Dictyoptera: Dating the Origin of Cockroaches, Praying Mantises and Termites with Molecular Data and Controlled Fossil Evidence”. PLoS ONE. 10 (7): e0130127. Bibcode:2015PLoSO..1030127L. PMC 4511787 . PMID 26200914. doi:10.1371/journal.pone.0130127. 
  20. ^ Luo, Z.X.; Wible, J.R. (2005). „A Late Jurassic digging mammal and early mammalian diversification.”. Science. 308 (5718): 103—107. Bibcode:2005Sci...308..103L. PMID 15802602. doi:10.1126/science.1108875. 
  21. ^ Rohr, D.M.; Boucot, A. J.; Miller, J.; Abbott, M. (1986). „Oldest termite nest from the Upper Cretaceous of west Texas”. Geology. 14 (1): 87. Bibcode:1986Geo....14...87R. doi:10.1130/0091-7613(1986)14<87:OTNFTU>2.0.CO;2. 
  22. ^ Weesner, F.M. (1960). „Evolution and Biology of the Termites”. Annual Review of Entomology. 5 (1): 153—170. doi:10.1146/annurev.en.05.010160.001101. 
  23. ^ a b Tilyard, R.J. (1937). „Kansas Permian insects. Part XX the cockroaches, or order Blattaria”. American Journal of Science. 34 (201): 169—202, 249—276. Bibcode:1937AmJS...34..169T. doi:10.2475/ajs.s5-34.201.169. 
  24. ^ Henry, M.S. (2013). Symbiosis: Associations of Invertebrates, Birds, Ruminants, and Other Biota. New York, New York: Elsevier. str. 59. ISBN 978-1-4832-7592-5. 
  25. ^ Krishna, K.; Grimaldi, D.A.; Krishna, V.; Engel, M.S. (2013). „Treatise on the Isoptera of the world” (PDF). Bulletin of the American Museum of Natural History. 1. 377 (7): 1—200. doi:10.1206/377.1. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi