Troskač je naselje u Srbiji u opštini Surdulica u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 3 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 6 stanovnika).

Troskač
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
OpštinaSurdulica
Stanovništvo
 — 2011.3
Geografske karakteristike
Koordinate42° 43′ 32″ S; 22° 14′ 31″ I / 42.725666° S; 22.242° I / 42.725666; 22.242
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1368 m
Troskač na karti Srbije
Troskač
Troskač
Troskač na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaSC

Geografija uredi

Selo leži na padinama Čemernika u izvorišnoj čelenci Džepske Reke i Garvanice, desne pritoke Južne Morave. Najbliža sela Troskaču su Kijevac u slivu Vrle, zatim Mačkatica i Danjino Selo. Troskač je jedno od najrazbijenihih sela u Grdeličkoj Klisuri. Podeljeno je na četiri mahale: Malikina, Donji Troskač ili Smudinska, Gornji Troskač ili Vlajkova i Lučišnjak. Troskač je 1960. godine je imao 71 dom.

Meštani Troskača obiluju tekućom i pijaćom vodom. Poznatiji izvori su: Popov Kladenac, Samokovska Dolina, Cvetanova Bara, Vrlo Prisoje, Tužna Padina i dr.

Pojedini krajevi atara nose nazive: Malićina Dolina, Dolina, Dlaboka ili Đelina Dolina, Valoškina Dolina, Trstačka Dolina, Garvanica, Čemernik, Zabojničko, Ogoretine, Padine, Golema Poljana i Cvetanove Bare.

Starine uredi

Na sastavu triju seoskih dolina leže potesi Livada, Reka i Stojanovo Prisoje. Na Livadi se vidi velika gomila livenog gvožđa, zaostala je od turskog doba kada su Turci u ovom delu grdeličke Klisure imali samokov. Na granici između Troskača i Kijevca postoji mesto crkvište. Posle Prvog svetskog rata tu je bila podignuta kapelica Sv. Prokopija. Srušena je 1943. godine. Na tome Crkvištu sa gostima iz okoline priređuje se sabor na dan Sv.Prokopija.[1]

Demografija uredi

U naselju Troskač živi 6 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 59,0 godina (39,5 kod muškaraca i 68,8 kod žena). U naselju ima 4 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,50.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 430
1953. 137
1961. 115
1971. 108
1981. 64
1991. 36 36
2002. 6 6
2011. 3
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
6 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 93-96 strana
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi