Ukrajinska pravoslavna crkva
Ukrajinska pravoslavna crkva (ukr. Українська православна церква, rus. Украинская православная церковь)[1] je samoupravna crkva s pravima široke autonomije pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve.
| Ukrajinska pravoslavna crkva | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podaci | |
| Kirijarhalna crkva | Ruska pravoslavna crkva |
| Autonomija | 1990 — samoupravna crkva s pravima široke autonomije |
| Kanonsko priznanje | kanonski priznata |
| Predstojatelj | mitropolit kijevski i sve Ukrajine Onufrije (Berezovski) |
| Sjedište | Kijev |
| Kanonska jurisdikcija | Ukrajina |
| Kalendar | julijanski kalendar |
| Zvanični veb-sajt | |
| Statistika | |
| Arhijereja | 85 |
| Eparhija | 54 |
| Manastira | 219 |
Postoji još i Pravoslavna crkva Ukrajine kao samoproklamovana autokefalna crkva sa ograničenim priznanjem.
Istorija uredi
Težnja ka autokefalnosti uredi
U jesen 1989. godine, kao posljedica prestanka državne kontrole nad vjerskim životom u Sovjetskom Savezu i u vezi sa rastom nacionalističko-separatističkih osjećanja, crkveno-politička situacija u Ukrajini se dosta pogoršala. Konkretno, među sveštenicima i parohijanima Ukrajinskog egzarhata su se javile tendencije za odvajanjem od Moskovskog patrijarhata.
Patrijarh moskovski Pimen i mitropolit kijevski, patrijaraški egzarh Ukrajine Filaret primili su poziv od klirika zapadnoukrajinskih eparhija da daju autokefalnost Egzarhatu. Zatim, Arhijerejski sabor Ruske pravoslavne crkve je 30/31. januara 1990. donio Uredbu o egzarhatima (rus. Положение об экзархатах) koja je pružila preostalim egzarhatima (u Ukrajini i Bjelorusiji) široka samoupravna prava, kao i pravo da se predstavljaju kao Ukrajinska pravoslavna crkva i Bjeloruska pravoslavna crkva.[2]
Dana 9. jula 1990. u Kijevu je održano savjetovanje ukrajinskog episkopata na kojem je zaključeno da se u zapadnim eparhijama pojačava vjerski sukob među pravoslavcima i grkokatolicima (unijatima). Proces legalizacije unijatske crkve u zapadnoj Ukrajini je dobio karakter vjerske agresije protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i terora nad pravoslavcima. Političke vlasti nisu sprečavale nezakonita djelovanja unijata nego čak donosile diskriminacijske odluke kojima su predavali pravoslavne hramove unijatima. Zbog toga su ukrajinski pravoslavci, ne želeći da prime uniju, često prisiljavani da pređu u Ukrajinsku autokefalnu pravoslavnu crkvu.
Episkopat Ukrajinske pravoslavne crkve je uputio apel patrijarhu moskovskom i sve Rusije Aleksiju II i Svetom sinodu Ruske pravoslavne crkve kojim su predlagali da se ojača autoritet sveštenstva Ukrajinske pravoslavne crkve radi aktivnijeg suprotstavljanja raskolnicima i unijatima. Dana 10. jula 1990. održano je zasjedanje Svetog sinoda Ukrajinskog egzarhata koji je odobrio taj apel. Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve se 20. jula 1990. upoznao s apelom i donio odluku da se razmatra na vanrednom zasjedanju Arhijerejskog sabora. Radi pripreme Sabora, bila je obrazovana Komisija pod predsjedništvom mitropolita krutickog i kolomenskog Juvenalija (Pojarkova).[3]
Samoupravna crkva uredi
Od 25. do 27. oktobra 1990. u sinodalnoj rezidenciji u Danilovom manastiru, pod predsjedništvom patrijarha Aleksija II, održao se Arhijerejski sabor u sastavu 91 jerarha Ruske pravoslavne crkve. Nakon razmatranja apela (rus. Обращение), Arhijerejski sabor je ustanovio:[4]
- Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi daje se nezavisnost i samostalnost u njenoj upravi.
- U vezi sa tim, naziv Ukrajinski egzarhat se ukida.
- Predstojatelja Ukrajinske pravoslavne crkve bira ukrajinski episkopat i njegov izbor potvrđuje patrijarh moskovski i sve Rusije.
- Predstojatelj Ukrajinske pravoslavne crkve nosi titulu mitropolit kijevski i sve Ukrajine.
- Mitropolitu kijevskom i sve Ukrajine, u granicama Ukrajinske pravoslavne crkve, obraća se sa Blažnjejši.
- Mitropolit kijevski i sve Ukrajine ima pravo nošenja dvije panagije i prednošenja krsta za vrijeme bogosluženja.
- Sinod Ukrajinske pravoslavne crkve bira i postavlja eparhijske i vikarne arhijereje, ustanovljava i ukida eparhije u granicama Ukrajine.
- Mitropolit kijevski i sve Ukrajine kao predstojatelj Ukrajinske pravoslavne crkve je stalni član Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve.
- Ova odluka Arhijerejskog sabora Ruske pravoslavne crkve podliježe potvrdi Pomjesnog sabora Ruske pravoslavne crkve s unošenjem odgovarajućih izmjena u Ustav o upravi Ruske pravoslavne crkve.
Sve do kraja januara 2009, za vrijeme patrijarha Aleksija II, Pomjesni sabor se nije sastajao tako da je status Ukrajinske pravoslavne crkve ostao nepotvrđen. Međutim, bio je potvrđen od strane svih održanih arhijerejskih sabora u tom periodu.
Ustrojstvo uredi
Ukrajinska pravoslavna crkva je Ustavom Ruske pravoslavne crkve određena kao samoupravna crkva sa pravima široke autonomije. Ona svoju misiju ostvaruje rukovodeći se Tomosom patrijarha moskovskog i sve Rusije (1990) i Ustavom Ukrajinske pravoslavne crkve.[5][6] Smatra se za nasljednicu drevne Kijevske mitropolije i Ukrajinskog egzarhata Ruske pravoslavne crkve.
Ukrajinska pravoslavna crkva ne podliježe državnoj registraciji u cjelini. Međutim, status pravnih lica imaju njene ustanove (Kijevska mitropolija, sinodalne ustanove, eparhijske uprave, parohije, manastiri, vjerske škole, misije, bratstva i sestrinstva).[7]
Predstojatelja Ukrajinske pravoslavne crkve (mitropolita kijevskog i sve Ukrajine) bira ukrajinski episkopat i njegov izbor potvrđuje patrijarh moskovski i sve Rusije. Predstojatelj je stalni član Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve, a ukrajinski episkopat učestvuje na arhijerejskim i pomjesnim saborima, kao i u izboru ruskog patrijarha. Najviši organi UPC su Sabor (pomjesni sabor), Sabor episkopa (arhijerejski sabor) i Sveti sinod pod predsjedništvom mitropolita.
Predstojatelj Ukrajinske pravoslavne crkve (od 1992) bio je mitropolit Vladimir Sabodan. Od 24. februara 2014, odlukom Svetog sinoda Ukrajinske pravoslavne crkve, mjestobljustitelj kijevskog mitropolitskog trona je bio mitropolit černovicki i bukovinski Onufrije (Berezovski).[8] Poslije smrti mitropolita Vladimira za novog poglavara Ukrajinske pravoslavne crkve (13. avgusta 2014) izabran je mitropolit Onufrije.[9]
Ukrajinska pravoslavna crkva ima ukupno 54 eparhije.[10] Po podacima iz februara 2013. postojala je 51 eparhija (kao i 22 vikarna arhijereja i 10 umirovljenih), ukupno 11.393 parohije i 219 manastira.[11]
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ Koristi se i prošireni naziv Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata (ukr. Українська православна церква Московського патріархату, rus. Украинская православная церковь Московского патриархата) kako bi se napravila razlika od nekanonske Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevskog patrijarhata
- ^ Žurnal Moskovskoй Patriarhii, M., 1990, № 5, pp. 4—12.
- ^ Opredelenie ob Ukrainskoй Pravoslavnoй Cerkvi (14 яnvarя 2009), Pristupljeno 24. 8. 2015.
- ^ Dokumentы Arhiereйskogo Sobora Russkoй Pravoslavnoй Cerkvi. Moskva, Svяto-Danilov monastыrь, 25—27 oktяbrя 1990 goda. Opredelenie ob Ukrainskoй Pravoslavnoй Cerkvi // ŽMP. 1991, № 2, pp. 2.
- ^ Doslovni prevod sa ruskog je Statut Ukrajinske pravoslavne crkve (rus. устав — srp. statut)
- ^ Doslovni prevod sa ukrajinskog je Statut o upravi Ukrajinske pravoslavne crkve (ukr. Статут про управління Української Православної Церкви)
- ^ Glava I, član 6. Ustava Ukrajinske pravoslavne crkve
- ^ Za mjestobljustitelja kijevskog mitropolitskog trona izabran mitropolit černovicki i bukovinski Onufrije, Pristupljeno 24. 8. 2015.
- ^ Mitropolit Onufrije — poglavar Ukrajinske pravoslavne crkve („SPC“, 14. avgust 2014) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. avgust 2014), Pristupljeno 24. 8. 2015.
- ^ Ukraїnsьka Pravoslavna Cerkva: ЄPARHІЇ, Pristupljeno 24. 8. 2015.
- ^ Ukrainskaя Pravoslavnaя Cerkovь, Statistika (po sostoяniю na fevralь 2013 g.), Pristupljeno 24. 8. 2015.