Uonomir (745—810) je bio slovenski vođa iz Panonije[1][2][3] tokom vremenskog intervala ~790 — ~810, na prostoru savremene republike Hrvatske.[4] Franački Anali pominju ga kao Uuonomyrus Sclavus[5]

Uonomir
Lični podaci
Puno imeUonomir
Datum rođenja8. vek
Datum smrti9. vek
Porodica
Roditelji?
Knez
Periodoko8. vek — oko810.
Prethodnik?
NaslednikLjudevid Posavski

Biografija

uredi

Erih od Furlangije mu je poslao vojnu pomoć u Panoniju, između reka Dunav i Tisa, za borbu protiv Avara, tu su opljačkali avarske plemiće.[5] Prema Milku Kosu, nisu naišli na ozbiljniji otpor Avara i zauzeli su im neka utvrđenja.[6] Sledeće, 796. godine, Avari su poraženi i franačka vlast je proširena dalje na istok, do srednjeg Dunava.[5] Iz jedinog pouzdanog izvora, „Annales regni Francorum“, saznaje se da je Vojnomir bio vojskovođa.[7] Vonomirova vodeća pozicija u kampanji pretpostavljena je kao vrlo moguća s obzirom na tekstualnu analizu Franačkih anala.[8] prema Franji Dvorniku, pokrenuo je zajednički kontranapad uz pomoć franačkih trupa pod kraljem Karlom Velikim, 796. godine, uspešno proteravši Avare sa prostora Republike Hrvatske.[9][10][11] U zamenu za pomoć Karla Velikog, Vojnomir je bio obavezan da prizna franačku vrhovnu vlast.[9][10][11]

Njegovo poreklo i društveni položaj se ne pominju ni u jednom kasnijem srednjovekovnom izvoru. [12] Vonomir ostaje zagonetna istorijska ličnost. Čak je i tačno čitanje njegovog imena nejasno (Uuonomyro).[13] Neki autori tumače Vonomira kao slovenskog vojvodu, vojskovođu franačke vojske ili kneza Kranjske.[14]

Postoje dve najverodostojnije hipoteze o njegovom poreklu: Panonska i Kranjska [12][15] Prema panonskoj hipotezi, Vonomir je bio knez (vojvoda ili knez) Donja Panonija od ~ 790 do ~ 810. godine. Veruje se da se borio protiv Avara tokom njihove okupacije današnje severne Hrvatske.[16][17][18] Moguće je da je bio samo Sloven koji je izgradio karijeru kao vojskovođa u franačkim trupama i da samim tim nije bio neki slovenski vladar, tj. velikaš.[19] Njegov status vojvode ili kneza uopšte se ne pominje. U prošlosti je većina istoričara opisala Vojnomira kao jednog od slovenskih vojvoda ili knezova u okolini Furlanije. Međutim, prema Petru Štihu, teško je poverovati da bi neke tuđinske vođe mogli biti prihvaćeni od Franaka kao franačke vojskovođe, verovatno je bio samo izuzetan slovenski pojedinac koji je svoju karijeru napravio u franačkoj vojsci, a možda je bio furlanski Sloven. [12]

Mnogi autori Vojnomira tumače kao kneza Kranjskog.[14] S druge strane Kranjci su već 791. godine bili pod vlašću Franaka sa svojom osnovnom autonomijom i vladavinom svojih domaćih knezova do pobune kneza Ljudevida [6][7] Jedan od argumenata je da je Kranjska bila zemlja između Furlanije i Avara. Franačke trupe su prošle Kranjsku, pa je ova zemlja prirodni kandidat za Vojnomirovu domovinu.[20]

Iz perspektiva nacionalne istorije mogu se pročitati najmanje dva objašnjenja: Slovenački i Nemački autori iz austrijskog dela Austrougarske skloni su da podržavaju kranjsko poreklo, a Hrvatski autori su skloni podržavanju panonske teze.[6][7]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Mediaeval Academy of America (1945). Speculum. University of California. str. 230. 
  2. ^ Lučić, Josip (2019). „Erich”. Encyclopedia LZMK. 
  3. ^ Lučić, Josip (1998). „Erich”. Croatian Biographical Lexicon. 
  4. ^ Mladjov, Ian. „Croatian Rulers” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 07. 11. 2010. g. Pristupljeno 2007-10-05. 
  5. ^ a b v Oto Luthar (2008). The Land Between: A History of Slovenia. Peter Lang. str. 94—95. ISBN 978-3-631-57011-1. 
  6. ^ a b v Kos Milko Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku, Ljubljana, Leonova družba, pg. 325-327 [1]
  7. ^ a b v Grafenauer Bogo: Vojnomir Arhivirano avgust 23, 2011 na sajtu Wayback Machine
  8. ^ Šišić Ferdinand, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1902), Zagreb, str. 304, 305, Nakladni zavod matice Hrvatske.
  9. ^ а б Dvornik, Francis (1956). The Slavs . American Academy of Arts and Sciences.  [потребна страна]
  10. ^ а б Riché, Pierre (1993). The Carolingians: A Family Who Forged Europe. University of Pennsylvania Press. ISBN 0-8122-1342-4. 
  11. ^ а б Wiet, Gaston (1975). The Great Medieval Civilizations. Allen and Unwin. 
  12. ^ а б в Štih 2001, стр. 41–42.
  13. ^ Nenad, Labus (2000): Tko je ubio vojvodu Erika. From: Šanjek Franjo (ur): Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Sv. 42, page 10
  14. ^ а б for example W. Pohl, H. Krahwinkler, R. Bratož, F. Kos, M. Kos, B. Grafenauer. In: Štih, Peter (2001). Ozemlje Slovenije v zgodnjem srednjem veku: Osnovne poteze zgodovinskega razvoja od začetka 6. do konca 9. stoletja. Ljubljana, Filozofska fakulteta. Page 41-42; and in: Grafenauer Bogo: Vojnomir Архивирано на сајту Wayback Machine (23. avgust 2011)
  15. ^ Voje Ignacij, Nemirni Balkan: Zgodovinski pregled od 6. do 18. stoletja (1994), page 47, Ljubljana, DZS.
  16. ^ Milos M. Vujnovich (1974). Yugoslavs in Louisiana . Pelican Publishing. str. 7–. ISBN 978-1-4556-1455-4. 
  17. ^ Lister M. Matheson (2012). Icons of the Middle Ages: Rulers, Writers, Rebels, and Saints. ABC-CLIO. str. 162—. ISBN 978-0-313-34080-2. 
  18. ^ Peter Heather (4. 3. 2010). Empires and Barbarians: The Fall of Rome and the Birth of Europe. Oxford University Press. str. 533—. ISBN 978-0-19-975272-0. 
  19. ^ Corpus testimoniorum vetustissimorum ad historiam slavicam pertinentium. Izdatelьskaя firma "Vostočnaя lit-ra" RAN. 1995. „Po mneniю V.Polя, Vonomir ne bыl samostoяtelьnыm pravitelem, a bыl lišь slavяnskim vыhodcem na službe u frankov: «slavяnskomu „plemennomu knяzю" Эrik, veroяtno, ne dal bы tak legko svoih lюdeй v podčinenie... 
  20. ^ Kos Milko, Zgodovina Slovencev od naselitve do reformacije (1933), Ljubljana, str. 64, Jugoslovanska knjigarna.