Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu

Fakultet inženjerskih nauka, ranije Mašinski fakultet, visokoškolska je ustanova u sklopu Univerziteta u Kragujevcu.

Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu
Tipdržavni
Osnivanje1960. god.; pre 64 godine (1960)
AfilijacijaUniverzitet u Kragujevcu
DekanSlobodan Savić
LokacijaKragujevac, Srbija
Veb-sajtwww.fink.rs

Istorija uredi

Mašinski fakultet u Kragujevcu, odnosno danas Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, formiran je na inicijativu bivšeg sreza Kragujevac i Mašinskog fakulteta u Beogradu, Uredbom Izvršnog veća Narodne skupštine Republike Srbije br. 522 od 1. oktobra 1960. godine, kao Odeljenje Mašinskog fakulteta u Beogradu. Odeljenje Mašinskog fakulteta započelo je rad 9. oktobra 1960. u prostorijama Prve kragujevačke gimnazije. Prva predavanja iz predmeta Matematika održao je, 10. oktobra 1960. godine, prof. dr Božidar Đerasimović. Prvi starešina (dekan) Odeljenja Mašinskog fakulteta u Kragujevcu bio je prof. Branislav Ilić, dipl. inž.

Nove zgrade Mašinskog fakulteta podignute su na poljani pored Gornjeg Parka 1962. godine, a konačno preseljenje u nove zgrade obavljeno je 5. januara 1963. Izgrađeni objekti su obuhvatili 5.600 m2 učioničkog i 700 m2 laboratorijskog prostora. Izgradnjom objekata stekli su se potrebni uslovi za uspešan rad i razvoj fakulteta. Prvi rezultati su bili vidljivi već nakon nekoliko godina: 10. oktobra 1964. odbranjen je prvi diplomski rad (Miloš Kojić), 23. novembra 1968. prva magistarska teza (Aleksandar Kuzmanović) i 24. juna 1969. prva doktorska disertacija (Branislav Devedžić). Time je započet proces stvaranja sopstvenog nastavnog kadra kao osnovne pretpostavke za osamostaljenje fakulteta.

Mašinski fakultet u Kragujevcu postao je samostalan fakultet, u sastavu Univerziteta u Beogradu, 2. decembra 1971. godine. Prvi dekan samostalnog Mašinskog fakulteta u Kragujevcu bio je prof. dr Dušan Simić, dipl. inž.

Od 1976. Mašinski fakultet se nalazi u sastavu Univerziteta „Svetozar Marković” u Kragujevcu, danas Univerziteta u Kragujevcu.

Za naročite zasluge i uspehe postignute u obrazovanju stručnjaka i naučnika, doprinos privrednom razvoju i napretku zemlje i druge značajne rezultate, Mašinski fakultet u Kragujevcu je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1985).

Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 28. jula 2011. godine donela Odluku o promeni naziva Mašinskog fakulteta u Kragujevcu u „Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu”.[1]

Fakultet danas uredi

Fakultet inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu spada u grupu naučno-obrazovnih institucija u oblasti tehničkih nauka.

Misija fakulteta uredi

Obrazovanje na Fakultetu inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu obuhvata čitav spektar razvoja moderne i savremene tehnologije usklađen sa evropskim trendovima, idealno postavljen za praktičnu profesiju, ali i kao osnova za delotvorne kreativne radove.

Uloga Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu je i da osmisli, ispita i razvije inovacije u oblasti inženjerskih, odnosno tehničkih nauka, kao i da kroz naučnu i tehničku podršku pomaže u razvoju regiona i šire. [2]

Stručni organi fakulteta uredi

Stručni organi fakulteta su Nastavno-naučno veće, veće Katedre i veće Instituta.[3]

Organizacija uredi

Fakultet inženjerskih nauka u Kragujevcu ima 3 organizacione jedinice:

  • Naučno-nastavnu,
  • Naučno-istraživačku,
  • i Nenastavnu.

Nastavno-naučna jedinica se bavi nastavnim i naučnim radom u cilju ostvarivanja plana i programa nastave na osnovnim, master i doktorskim akademskim studijama i svih oblika istraživanja (fundamentalna, razvojna i primenjena). Nastavno-naučnu jedinicu čine katedre koje su osnovni oblik organizovanja nastave i naučno-istraživačkog rada.

Katedre (prema redosledu formiranja):[4]

Naučno-istraživačka jedinica bavi se naučnom, istraživačkom, razvojnom, inovacionom, stručnom, obrazovnom i izdavačkom delatnošću u oblasti tehničko-tehnoloških nauka, izradom studija, ekspertiza, projekata i druge tehničke dokumentacije, pružanjem usluga trećim licima i drugim poslovima definisanim zakonom i statutom. Naučno-istraživačku jedinicu čine centri, udruženi u Institut Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu.

 
Studentska služba

Nenastavno osoblje obavlja stručne, administrativne, tehničke i pomoćne poslove za potrebe Fakulteta i čini nenastavnu jedinicu Fakulteta:[5]

  • Služba za opšte, pravne i kadrovske poslove,
  • Služba za studentske poslove,
  • Služba za računovodstvo i finansije,
  • Tehnička služba
  • Biblioteka,
  • Služba za informaciono-komunikacione tehnologije.

Laboratorije fakulteta uredi

Spisak laboratorija Fakulteta:[6]

  • WEB laboratorija;
  • Laboratorija za termodinamiku i termotehniku;
  • CAD laboratorija;
  • Laboratorija za kompozitne materijale i inženjerski softver;
  • Laboratorija za automatiku, hidrauliku, elektrotehniku i robotiku;
  • Laboratorija za energetiku i procesnu tehniku;
  • Laboratorija za mašinske konstrukcije i mehanizaciju;
  • Laboratorija za obradu deformisanjem i mašinske materijale;
  • Laboratorija za obradu metala i tribologiju;
  • Laboratorija za motore SUS i pogonske materijale;
  • Laboratorija za motorna vozila.

Centri fakulteta uredi

Spisak centara Fakulteta:[7]

  • Centar za informacione tehnologije;
  • Centar za kompozitne i nove materijale;
  • Centar za materijale i zavarivanje;
  • Regionalni centar za permanentno obrazovanje;
  • Centar za ispitivanje vozila za prevoz opasnih materija i dijagnostiku;
  • Centar za bioinženjering;
  • Inovacioni centar za informacione tehnologije;
  • Centar za reciklažu dotrajale PC opreme;
  • Regionalni EVRO - centar za energetsku efikasnost;
  • Centar za integrisan razvoj proizvoda i procesa i inteligentne sisteme;
  • Centar za revitalizaciju industrijskih sistema;
  • Centar za primenjenu automatiku;
  • Centar za grejanje, klimatizaciju i solarnu energiju;
  • Centar za racionalno gazdovanje energijom;
  • Centar za ispitivanje i proračun mašinskih elemenata i mašinskih sistema;
  • Centar za ispitivanje mehaničkih prenosnika;
  • Centar za kvalitet;
  • Centar za tribologiju;
  • Centar za kompjuterom integrisano poslovanje;
  • Centar za bezbednost saobraćaja;
  • Centar za terotehnologiju;
  • Centar za tehničku ispravnost vozila.

Delatnosti uredi

Fakultet inženjerskih nauka je dinamična i fleksibilna visokoškolska intitucija koja, pored osnovnih delatnosti – obrazovne (nastavne) i naučno-istraživačke, uz izraženu izdavačku delatnost, realizuje i mnoštvo drugih zadataka i poslova kao što su: priprema i realizacija seminara stručnog obrazovanja i usavršavanja i organizacije stručnih i naučnih skupova; osnovna, primenjena i razvojna istraživanja i istraživanja koja su iz domena obrazovne delatnosti: izrada projekata, studija, ekspertiza, tehničke dokumentacije i prototipova alata, mašina, uređaja i postrojenja; predinvestiocione i investicione studije i elaborate; stvaranje i uvođenje novih proizvoda, tehnoloških procesa i postrojenja u industrijskoj proizvodnji; tehničke kontrole, ispitivanja i atestiranja vozila, mašina, sklopova, mašinskih elemenata i konstrukcija, kao i industrijskih postrojenja, instalacija, skloništa i drugih zaštitnih objekata; pojedinačna ili maloserijska proizvodnja mašinskih, elektromašinskih i drugih konstruktivnih elemenata, sklopova, mašina, uređaja i opreme; konsultantske usluge u oblasti uvođenja i unapređenja sistema kvaliteta, informacionog inženjeringa, industrijskog menadžmenta, industrijskog inženjeringa, sistema automatskog upravljanja, informatike, bezbednosti saobraćaja itd; izdavanje knjiga, časopisa i drugih publikacija; školovanje i podizanje naučnog i nastavnog podmlatka; pružanje usluga trećim licima; poslovi sertifikovanja, ispitivanja proizvoda, kontrole usaglašenosti ili tehničkog nadzora, ispitivanja i pregleda merne tehnike itd.

Obrazovna delatnost uredi

Na Fakultetu inženjerskih nauka u Kragujevacu u nastavi je angažovano:

  • 34 redovna profesora,
  • 11 vanrednih profesora,
  • 17 docenata,
  • 3 asistenta, i
  • 1 nastavnik stranog jezika,

kao i naučni saradnici i istraživači-saradnici[8]

Nastava se odvija na osnovnim, master i doktorskim studijama, u okviru 12 akreditovanih studijskih programa:[9]

Mašinsko inženjerstvo

  • Osnovne akademske studije (3 godine, 180 ESPB)
    • Drumski saobraćaj
    • Energetika i procesna tehnika
    • Industrijski inženjering
    • Informatika u inženjerstvu
    • Mašinske konstrukcije i mehanizacija
    • Motorna vozila i motori
    • Primenjena mehanika i automatsko upravljanje
    • Proizvodno mašinstvo
  • Master studije (2 godine, 120 ESPB)
  • Doktorske studije (3 godine, 180 ESPB)

Vojnoindustrijsko inženjerstvo

  • Osnovne akademske studije (4 godine, 240 ESPB)
  • Master studije (1 godina, 60 ESPB)

Automobilsko inženjerstvo

  • Osnovne akademske studije (3 godine, 180 ESPB)
  • Master studije (2 godine, 120 ESPB)

Urbano inženjerstvo

  • Osnovne akademske studije (4 godine, 240 ESPB)

Računarska tehnika i softversko inženjerstvo

  • Osnovne akademske studije (4 godine, 240 ESPB)

Inženjerski menadžment

  • Master studije (1 godina, 60 ESPB)

Industrijsko inženjerstvo – Poslovni informacioni sistemi

  • Master studije (1 godina, 60 ESPB)

Industrijsko inženjerstvo i inženjerski menadžment

  • Doktorske studije (3 godine, 180 ESPB)

Prostorni kapaciteti uredi

Prostorni kapacitet Fakulteta inženjerskih nauka obuhvataju 15.000 m2, od čega oko 8.000 m2 čine prostori laboratorija, centara, konstrukcionih biroa, računarskih i sličnih učionica.

Kompleks čine četiri objekta: A, B, C i D.

U objektu A su smeštene: prostorije dekana i prodekana; laboratorije za obradu metala i tribologiju; odeljenja za inženjerski softver i obradu metala deformisanjem; centri za terotehnologiju, tribologiju, kompjuterski integrisano poslovanje, kvalitet, revitalizaciju industrijskih sistema, integrisani razvoj proizvoda i procesa i inteligentne sisteme, informacione tehnologije, virtuelnu proizvodnju; inovacioni centar za informacione tehnologije; biblioteka, mali amfiteatar, konstrukcioni biroi i kabineti, računarske učionice, Univerzitetski informacioni centar.

U objektu B se nalaze: laboratorija za motorna vozila, laboratorija za motore SUS i pogonske materijale, laboratorija za energetiku i procesnu tehniku, centri za tehničku ispravnost vozila i bezbednost saobraćaja, regionalni EVRO - centar za energetsku efikasnost, sala za sednice, računarski centar, konstrukcioni biroi i kabineti.

 
Amfiteatar u objektu D

U objektu C su smeštena: odeljenja za mašinske materijale i zavarivanje, kompozitne materijale; laboratorija za mašinske konstrukcije i mehanizaciju, CAD laboratorija (CAD/LAB), laboratorija za automatiku, hidrauliku, elektrotehniku i robotiku, centri za mehaničke prenosnike, ispitivanje i proračun mašinskih elemenata i sistema, racionalno gazdovanje energijom, grejanje, klimatizaciju i solarnu energiju, primenjenu automatiku; konstrukcioni biroi i kabineti.

U objektu D se nalaze: učionice - slušaonice, kabineti, veliki amfiteatar sa oko 250 mesta, Centar za reciklažu dotrajale PC opreme, prostorije administrativne jedinice, studentske prostorije. [10]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Istorijat Fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 30. 01. 2016. g. Pristupljeno 12. 1. 2016. 
  2. ^ „Misija Fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 27. 01. 2016. g. Pristupljeno 12. 1. 2016. 
  3. ^ [fink.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=35 „Stručni organi fakulteta”] Proverite vrednost parametra |url= (pomoć). fink.rs. Pristupljeno 20. 1. 2016. 
  4. ^ „Katedre fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 29. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016. 
  5. ^ „Službe Fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 29. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016. 
  6. ^ „Laboratorije fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 30. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016. 
  7. ^ „Centri fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 30. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016. 
  8. ^ „Zaposleni”. fink.rs. Arhivirano iz originala 27. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016. 
  9. ^ „Obrazovna Delatnost”. fink.rs. Arhivirano iz originala 27. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016. 
  10. ^ „Objekti Fakulteta”. fink.rs. Arhivirano iz originala 30. 01. 2016. g. Pristupljeno 20. 1. 2016. 

Spoljašnje veze uredi