Ferjarski jezik

Ferjarski jezik (ferojski ili farski jezik; ferj. føroyskt), jedan je od pet jezika zapadnoskandinavske grupe severnogermanskih jezika, kojim se služi oko 48.200 Faraca na Farskim Ostrvima i oko 25.000 u Danskoj i drugde. Njegova istorija počinje otkrivanjem „Grím Kambana“, 825. godine, kada ga naseljavaju Vikinzi iz Norveške, a jezik kojim su govorili bio je „Dansk tunga“ ili staronorveški . Do stvaranja novih jezika dolazi podelom između 800. i 1050. na istočnonorveške iz kojih su nastali švedski i danski i zapadnonorveške, iz kojih su se razvili ferjarski, norveški i islandski. Ferjarski jezik ima svoje pismo od 14. veka. Farski lingvista V. U. Hameršejimb (1819—1909) stvorio je 1846. novo pismo na kojem su 1890. izdane prve farske novine „Føringatiðindi“ (Farske novine) . Od svih ostalih germanskih jezika, ferjarskom je najsličniji islandski, a to se najviše može zahvaliti izolovanosti i istrajnosti za očuvanjem svog jezika.

ferjarski jezik
føroyskt
Izgovor	[ˈføːɹɪst], [ˈføːɹɪʂt]
Govori se u	Farska Ostrva Danska Norveška
Broj govornika	60.000–80.000 (2007)
Jezička porodica	indoevropski germanski severnogermanski zapadnoskandinavski ferjarski jezik
Pismo	latinica (ferjarska varijanta)
Zvanični status
Službeni jezik u	Farska Ostrva
Priznati manjinski jezik u	Danska
Reguliše	Farski jezički komitet Føroyska málnevndin
Jezički kodovi
ISO 639-1	fo
ISO 639-2	fao
ISO 639-3	fao
Rasprostranjenost ferojskog jezika

Brojevi

Tastatura na farskom jeziku

Broj	Farski
0	null
1	eitt
2	tvey
3	trý
4	fýra
5	fimm
6	seks
7	sjey
8	átta
9	níggju
10	tíggju
11	ellivu
12	tólv
13	trettan
14	fjúrtan
15	fimtan
16	sekstan
17	seytjan
18	átjan
19	nítjan
20	tjúgu
21	einogtjúgu
22	tveyogtjúgu
30	tredivu, tríati
40	fjøruti, fýrati
5	hálvtrýss, fimmti
60	trýss, seksti
70	hálvfjers, sjeyti
80	fýrs, áttati
90	hálvfems, níti
100	hundrað
1000	(eitt) túsund

Vidi još

• Vikipedija:Transkripcija sa skandinavskih jezika