Festa svetog Vlaha

Festa svetog Vlaha (proslava svetog Vlasija) je UNESKO - va nematerijalna svetska baština u Hrvatskoj koja, povodom proslave njegova dana 3. februara, traje u kontinuitetu od 972. godine.[1] do danas. Temelji se na legendi o pojavljivanju svetoga Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u odbrani od Mlečana. U Festu se masovno uključuju stanovnici grada, okoline, ali i nekih drugih krajeva Hrvatske i okolnih zemalja, predstavnici državnih i lokalnih vlasti te predstavnici Rimokatoličke crkve.

Festa svetog Vlaha
Jedna od istorijskih zastava Dubrovačke republike, prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži Grad

„Osim duhovnog značaja Festa naročito oblikuje društvene odnose i pravila kao i kvalitet vlasti. Festa kao izraz poštovanja sveca obeležila je čitav kulturni, a delom i prirodni prostor Grada i okoline, te kroz učestvovanje pojedinaca i grupa iz drugih mesta u zemlji kao i onih iz okolnih zemalja podstiče međukulturni dijalog. ".[2]

Opis uredi

 
Puštanje golubica na Kandeloru (2. februara)
 
Procesija 3. februara

Festa sv. Vlaha je bio praznik svih stanovnika Dubrovačke republike. Kako bi se omogućilo učešće svima, uvedena je tzv. Sloboština Sv. Vlaha, period kad je svaki prekršilac, kažnjenik i izgnanik mogao 2 dana pre i dva dana posle praznika slobodno da dođe u grad, a da ga niko nije smeo pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana pre i 7 dana posle praznika).

Za odmor je čitava Republika hrlila u grad - ko nije mogao da ide, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. U procesiji biskupi sveštenici nose mošti sv. Vlaha dok vernici sa poštovanjem ljube dlan i dodiruju relikvije u molitvama za sebe i svoj grad. Festa uključuje mnoge oblike ljudske kreativnosti, od narodnih običaja i pesama do tradicionalnog oružja, trombuna, koje se pravi posebno za festu i kojim se puca tokom feste i drugih važnijih događaja. Po završetku procesije odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela da prenesu blagoslov parca svima koji na taj dan nisu mogli u Grad. Festa se tokom vekova menjala pa ju je svaka generacija blago prilagodila kako bi unela svoje ideje i učinila je savremenom.

Hrvatska pošta 2012. godine je izdala poštansku marku sa slikom relikvije ruke sv. Vlaha povodom dodavanja Feste na spisak nematerijalne kulturne baštine pri Uneskoa.[3]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ [https://web.archive.org/web/20100409003438/http://www.tzdubrovnik.hr/newsletter/eng.php?id=2244 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. april 2010) Festa sv. Vlaha na Dubrovačkim turističkim stranicama
  2. ^ [http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5230 Festa Svetog Vlaha na stranicama Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
  3. ^ „Hrvatska pošta, Hrvatska nematerijalna kulturna baština”. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 19. 08. 2014. 

Spoljašnje veze uredi