Fehim Musakadić (Sarajevo,?—Strane, 1943), bio je srpski dobrovoljac i oficir u Prvom svetskom ratu, načelnik policije u Sarajevu i pripadnik Jugoslovenske vojske u otadžbini u Drugom svetskom ratu.[1]

Fehim Musakadić
Fehim Musakadić
Lični podaci
Mesto rođenjaSarajevo
Datum smrti1943.
Mesto smrtiStrane, NDH
Vojna karijera
VojskaVojska Kraljevine Srbije
Jugoslovenska vojska u otadžbini
Rodpešadija
Činmajor

OdlikovanjaOrden Karađorđeve Zvezde sa mačevima

Biografija uredi

Rođen je u Sarajevu, gde je živeo do Drugog svetskog rata.

Na početku Prvog svetskog rata zarobljen je na ruskom frontu, nakon čega se prijavio u srpsku Prvu Dobrovoljačku diviziju u Rusiji. Nakon krvavih bitki na Dobrudži 1916,[2] pridružio se srpskoj vojsci u Prvom svetskom ratu. Učestvovao je zatim kao srpski oficir na Solunskom frontu. Za svoje zasluge stekao je tokom vojne karijere čin rezervnog majora, i odlikovan je četiri puta[3], od kojih i Ordenom Karađorđeve Zvezde sa mačevima IV reda. Taj vojni orden je dobio 1919. godine, kao rezervni pešadijski podporučnik za svojevremeno ratno učešće na Dobrudži 1916. godine.[4]

Po završetku Prvog svetskog rata i formiranja nove, jugoslovenske države, Fehim dobija prvo unapređenje. Postaje 12. jula 1920. godine rezervni pešadijski poručnik. Napredovanje u vojnoj hijerhiji prate odlikovanja. Rezervni kapetan II klase je od 1925, a prvu klasu u tom činu stiče 1934. godine. U međuratnom vremenu javlja se (1927) kao član Glavnog odbora "Gajreta" iz Sarajeva.[5]

Pre početka Drugog svetskog rata bio je šef policije u Sarajevu i član glavnog odbora Gajreta. Čim je izbio Drugi svetski rat, povezao se sa Dražom Mihailovićem koji ga raspoređuje u Istočnu Bosnu, u štab vojvode Petra Baćovića. Kasnije odlazi u Konjic gde je osnovao Konjički muslimanski četnički bataljon.[6]

Zarobljen je i streljan od strane partizana 1943. godine u Stranama kod Uloga (danas opština Kalinovik).

Reference uredi

  1. ^ „Muslimani - četnici u Drugom svjetskom ratu (4) Muslimani - četnici u Drugom svjetskom ratu”. Bošnjačko oko. Arhivirano iz originala 07. 09. 2017. g. Pristupljeno 6. 9. 2017. 
  2. ^ "Vreme", Beograd 22. septembar 1940.
  3. ^ "Večernje novosti", Beograd 11. decembar 1918.
  4. ^ "Službeni vojni list", Beograd 2. avgust 1919.
  5. ^ "Vreme", Beograd 28. april 1927.
  6. ^ „MUSLIMANI, A ČETNICI: Borili se s Dražom za kralja, nikad s Titom!”. Telegraf. Pristupljeno 6. 9. 2017. 

Spoljašnje veze uredi