Fides—KDNP
Partijski savez Fides—KDNP (mađ. Fidesz–KDNP pártszövetség), ranije poznat kao Savez mađarske solidarnosti (mađ. Magyar Szolidaritás Szövetsége), desničarska je nacionalno-konzervativna politička koalicija koje čine dve političke stranake u Mađarskoj, Fides — Mađarski građanski savez (Fides) i Demohrišćanska narodna stranka (KDNP). Dve stranke su zajednički učestvovale na svim nacionalnim izborima od parlamentarnih izbora 2006. godine. Partijski savez Fides—KDNP vlada Mađarskom od 2010. godine, zajedno sa dvotrećinskom većinom na republičkim izborima 2010, 2014. i 2018. godine.
Partijski savez Fides—KDNP Fidesz–KDNP pártszövetség | |
---|---|
Kopredsednici | Viktor Orban (Fides) Žolt Šemjen (KDNP) |
Osnovana | 10. decembar 2005. |
Ideologija | nacionalni konzervativizam hrišćanska demokratija desničarski populizam antiimigracija |
Politička pozicija | desnica[1] do krajnje desnice[2][3][4][5][6][7][8][9] |
Evropsko članstvo | Evropska narodna stranka[a] |
Grupa Evropskog parlamenta | Evropska narodna stranka[a] |
Boje | narandžasta |
Narodna skupština | 133 / 199
|
Evropski parlament | 13 / 21
|
Županijske skupštine | 245 / 381
|
Istorija
urediDve stranke su formirale svoju stalnu izbornu koaliciju 10. decembra 2005. godine.[11] Nakon izbora 2006, Fides i KDNP su odvojeno formirali poslaničke grupe, ali su uspostavili poslanički savez u Skupštini.[12]
Tehnički, Fides i KDNP su koalicija, ali mnogi smatraju da je KDNP zapravo satelitska stranka Fidesa,[13][14] pošto nije mogla samostalno da uđe u Skupštinu od 1994. kada je jedva prešla izborni cenzus od 5% glasova. Bez Fidesa, podrška KDNP-a se ne može meriti,[15][16][17] a čak je i vodeći političar Fidesa Janoš Lazar 2011. izjavio da Fides ne smatra vladu koalicionom.[18]
Fides je 3. marta 2021. napustio poslaničku Grupu Evropske narodne stranke, dok je KDNP i dalje njen član.
Rezultati na izborima
urediIzbori | Glasovi | Mandati | Mesto | Vlada | Vođa | ||
---|---|---|---|---|---|---|---|
# | % | # | +/− | ||||
2006. | 2.272.979 | 42,03% | 164 / 386
|
2. | opozicija | Viktor Orban | |
2010. | 2.706.292 | 52,73% | 263 / 386
|
99 | 1. | apsolutna većina | Viktor Orban |
2014. | 2.264.486 | 44,87% | 133 / 199
|
130 | 1. | apsolutna većina | Viktor Orban |
2018. | 2.824.206 | 49,27% | 133 / 199
|
0 | 1. | apsolutna većina | Viktor Orban |
2022. | 3.060.706 | 54,13% | 135 / 199
|
2 | 1. | apsolutna većina | Viktor Orban |
Izbori | # glasova | % od važećih | # mandata | +/- | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
2009. | 1.632.309 | 56,36% (1.) | 14 / 22
|
||
2014. | 1.193.991 | 51,48% (1.) | 12 / 21
|
2 | |
2019. | 1.824.220 | 52,56% (1.) | 13 / 21
|
1 |
Napomene
urediReference
uredi- ^ „Sex tapes, scandals in Hungary's local election campaign”. abc news. 11. 10. 2019. „Borkai is running for re-election as mayor of the northwestern city of Gyor, representing Orban's right-wing Fidesz party. Another leaked sex video featured an opposition politician, Tamas Wittinghoff, the mayor of a town near Budapest.”
- ^
- Kingsley, Patrick (16. 12. 2018). „Opposition in Hungary Demonstrates Against Orban, in Rare Display of Dissent”. The New York Times. Pristupljeno 16. 12. 2018.
- Novak, Benjamin; Kingsley, Patrick (12. 12. 2018). „Hungary Creates New Court System, Cementing Leader's Control of Judiciary”. The New York Times. Pristupljeno 12. 12. 2018.
- Cowburn, Ashley. „Michael Gove refuses to condemn far-right Hungarian leader Viktor Orban”. The Independent. Pristupljeno 16. 9. 2018.
- Schaeffer, Carol (28. 5. 2017). „How Hungary Became a Haven for the Alt-Right”. The Atlantic. Pristupljeno 28. 5. 2017.
- Kuper, Simon (11. 9. 2019). „Why rightwing populism has radicalised”. Financial Times.
- Kondor, Katherine (30. 1. 2019). „The Hungarian paradigm shift: how right-wing are Fidesz supporters?”. openDemocracy.
- Zerofsky, Elisabeth (7. 1. 2019). „Viktor Orbán's Far-Right Vision for Europe”. The New Yorker.
- Walt, Vivienne (22. 5. 2019). „Hungary's Far-Right Government Has Been Getting a Boost from President Trump Ahead of E.U. Elections”. Time.
- Stone, Jon (30. 9. 2019). „Hungarian opposition party says its meetings in parliament were bugged”. The Independent. „Hungarian politics is dominated by Viktor Orban's far-right Fidesz party, which is supported by a largely partisan pro-government media that marginalises opposition voices.”
- Beauchamp, Zack (13. 9. 2018). „It happened there: how democracy died in Hungary”. Vox. Pristupljeno 12. 10. 2019.
- Beauchamp, Zack (17. 12. 2018). „Hungary's prime minister stole the country's democracy. Now Hungarians are rising up.”. Vox. Pristupljeno 12. 10. 2019.
- Santora, Marc; Erlanger, Steven (20. 3. 2019). „Top E.U. Coalition Suspends Party Led by Orban, Hungary's Leader”. The New York Times. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 29. 5. 2019.
- Lendvai, Paul (7. 4. 2018). „The Most Dangerous Man in the European Union”. The Atlantic. Pristupljeno 29. 5. 2019.
- ^ Hloušek, Vít; Kopeček, Lubomír (2010). Origin, Ideology and Transformation of Political Parties: East-Central and Western Europe Compared. Ashgate. str. 115.
- ^ Kingsley, Patrick (16. 12. 2018). „Opposition in Hungary Demonstrates Against Orban, in Rare Display of Dissent”. The New York Times. Pristupljeno 16. 12. 2018.
- ^ Novak, Benjamin; Kingsley, Patrick (12. 12. 2018). „Hungary Creates New Court System, Cementing Leader's Control of Judiciary”. The New York Times. Pristupljeno 12. 12. 2018.
- ^ Schaeffer, Carol (28. 5. 2017). „How Hungary Became a Haven for the Alt-Right”. The Atlantic. Pristupljeno 28. 5. 2017.
- ^ Kuper, Simon (11. 9. 2019). „Why rightwing populism has radicalised”. Financial Times.
- ^ Kondor, Katherine (30. 1. 2019). „The Hungarian paradigm shift: how right-wing are Fidesz supporters?”. openDemocracy.
- ^ Stone, Jon (30. 9. 2019). „Hungarian opposition party says its meetings in parliament were bugged”. The Independent. „Hungarian politics is dominated by Viktor Orban's far-right Fidesz party, which is supported by a largely partisan pro-government media that marginalises opposition voices.”
- ^ Bayer, Lili; de La Baume, Maïa (3. 9. 2019). „European center right suspends Hungarian PM Orbán”. Politico. Pristupljeno 20. 3. 2019.
- ^ „A Fidesz országos választmányi ülést, a KDNP országos nagygyűlést tart”. mno.hu (na jeziku: mađarski). Pristupljeno 2018-04-23.[mrtva veza]
- ^ „Megalakult a Fidesz–KDNP-frakciószövetség”. mno.hu (na jeziku: mađarski). Arhivirano iz originala 18. 04. 2018. g. Pristupljeno 2018-04-23.
- ^ Alexander Herholz (2012-02-12). „Sanctions on Hungary: What For and Why Now?”.
- ^ Dr. Agnes Batory (2010). „Election Briefing no. 51: Europe and the Hungarian Parliamentary Elections of April 2010” (PDF).
- ^ hvg.hu (2010-07-21). „Nemigen mérhető a KDNP támogatottsága”.
- ^ Szonda Ipsos polls (2009-07-02). „Javuló Fidesz és Jobbik, stagnáló MSZP”. Arhivirano iz originala 2012-02-02. g. Pristupljeno 2018-04-23.
- ^ „Interjú Harrach Péterrel az Origo.hu hírportálon (Interview with KDNP politician Péter Harrach)”. 2011-05-13.
- ^ hvg.hu (2011-07-18). „Lázár a KDNP-nek: "ez nem egy koalíciós kormány" (Lázár: This is not a coalition government)”.
Izvori
uredi- Vida, István (2011). Magyarországi politikai pártok lexikona (1846–2010) [Encyclopedia of the Political Parties in Hungary (1846–2010)] (na jeziku: mađarski). Gondolat Kiadó. ISBN 978-963-693-276-3.