Homersko pitanje obuhvata pitanje ko je sastavio junačke epove i narodne epske pesme. Nemački filolog F. Volf je osporio postojanje Homera. Tvrdio je da pesme koje su ušle u sastav Ilijade nije spevao jedan pesnik i da jedinstvo Homerovih pesama potiče iz kasnijih obrada i umetaka. Homerskim pitanjem su se bavili razni ispitivači preko 200 godina. Oni se prema polaznim gledištima mogu podeliti u dve osnovne grupe – na analitičare i unitariste.

Unitaristi su zastupali tezu o jedinstvu Ilijade i Odiseje i o stvarnom istorijskom postojanju Homerove pesničke ličnosti.

Analitičari su tragali za neusklađenostima i nepodudarnostima u Homerovim pesmama. Podelili su Homerove pesme na više manjih ili većih celovitih pesama.

Vremenom su se ova dva ekstremno suprotstavljena stava približila. Unitaristi prihvataju da je Homer živeo u vreme kada je epska tradicija bila snažno razvijena, da je iznikao iz nje i da se koristio njenim motivima, tematikom, stihom, izražajnim sredstvima.[1]

Analitičari su prihvatili da je postojao jedan veliki pesnik, ali se nisu mogli odlučiti između dve mogućnosti: da je Homer dao osnovno jezgro koje su kasniji pesnici umecima i dodacima proširili; i da su Ilijada i Odiseja delo genijalnog redaktora koji je postojeće samostalne pesme sakupio u jedinstveni ep.[2]

Reference

uredi
  1. ^ „Homersko pitanje | Lektire.hr”. www.lektire.hr. Pristupljeno 2023-01-25. 
  2. ^ „Homersko pitanje: Ilijada i Odiseja - ELEMENTARIJUM” (na jeziku: engleski). 2014-06-28. Pristupljeno 2023-01-25.