Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Staroj Moldavi

Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja je pravoslavna crkva u mestu Stara Moldava, županija Karaš-Severin, Rumunija. Pripada Eparhiji temišvarskoj Srpske pravoslavne crkve. Najveća je bogomolja u Banatskoj klisuri.[1]

Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja
Osnovni podaci
Tippravoslavni crkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaTemišvarska
Osnivanje1855.
PosvećenRođenje Svetog Jovana Krstitelja
Arhitektura
StilBarokni
Lokacija
MestoStara Moldava
Država Rumunija
Koordinate44° 43′ 18.91″ N 21° 37′ 11.35″ E / 44.7219194° S; 21.6198194° I / 44.7219194; 21.6198194
Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja na karti Rumunije
Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja
Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja
Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja na karti Rumunije

Istorija uredi

Najstariji zapis o crkvi u Staroj Moldavi se nalazi u dokumentu iz 1751. godine, gde piše da je posvećena Ivandanu, osvećena 1718, da je bila od balvana, bez svoda, duga 4 i visoka 2 hvata i da je prekrivena šindrom. Posedovala je dvadesetak ikona, nije imala dveri i zvonik je bio zaseban. Sledeći zapis iz 1757 je dosta škrtiji, pominje crkvu od kamena posvećenu Ivandanu, podignutu 1735. godine. Narednih nekoliko decenija crkva je još postojala, ali je bila u dosta lošem stanju. Spaljena je 1848. godine i oduzeta su joj zvona. Sadašnja crkva je zidana u periodu od 1853. do 1855. godine. Zdanje je u obliku lađe sa lučnom oltarskom apsidom i tornjem zvonikom, u unutrašnjosti je zasvođena i ima blagi oblik krsta. U tornju je smešteno pet zvona i satni mehanizam. Od 2015. godine je postavljen mehanizam kojim se elektronski upravlja zvonima crkve.[2] Najstarije crkvene knjige potiču iz 18. veka.[3] Na ulazu u portu 2016. godine je postavljena spomen-ploča prvom srpskom urbanisti Emilijanu Josimoviću, rođenom u Staroj Moldavi.[4]

Životopis uredi

Zidno slikarstvo je radio Franc Vajnhepl iz Belobreške, koje je docnije prilikom veće opravke crkve 1983. potpuno preslikano i dopunjeno kičicom Nikole Šuha iz Bileda. Na ikonama je radio 1897. Đoka Putnik iz Bele Crkve. Prilikom jedne od brojnih prepravki 1950, na zidanoj oltarskoj pregradi našle su se ikone Franca Vajnhepla. One nisu sačuvane jer su sa pregradom uklonjene 1970. godine, kada je postavljen sadašnji ikonostas koji je rezao Ladislav Vereš iz Arada, a slikao prota Dragutin Ostojić iz Ketfelja, zadržavši samo nekoliko ikona iz starog prošlovekovnog ikonostasa.

Od ikonostasa su prikazane na carskim dverima Blagovesti, na bočnim arhangel Mihail, odnosno arhiđakon Stefan, prestone ikone Sveti Nikola, Bogorodica, Spasitelj i Preteča, praznične ikone Rođenje, Krštenje, Vaskrsenje i Vaznesenje Hristovo, Silazak Svetog Duha i Preobraženje, centralna ikona Sveta Trojica, u luku tematski sklop Raspeća i bočno sa obe strane ikone Svetih apostola.[3]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Biserica sarba din Moldova Veche”. infopensiuni.ro (na jeziku: rumunski). 
  2. ^ „Clopote trase prin satelit la Biserica Sârbească din Moldova Veche”. carasanul.ro (na jeziku: rumunski). 
  3. ^ a b „Srpske pravoslavne crkve u Rumuniji”. rastko.rs. 
  4. ^ „Ivandan - hramovna slava u Staroj Moldavi”. Glasnik: 220. 2018. 

Spoljašnje veze uredi