Crkveni brijeg kod Pala

Crkveni brijeg je lokalitet koji se nalazi na zapadnom dijelu Pala, blizini crkve Uspenja Presvete Bogorodice. Crkveni brijeg je smješten između Brda na zapadu i Pribnja na istoku na nadmorskoj visini 1070 metara. Manja lokacija se naziva Crkvišta ili Crkvište. Crkveni brijeg je dominantna tačka odakle se pruža pogled na padine Romanije, Ravne planine, Trebevića, te na Paljansko polje i njegovu okolinu.

Položaj

Ostaci srednjovijekovnog puta Za Hodidjed i Stari grad

Crkveni brijeg, je lokalitet koji je mnogo vijekova poznat narodu u ovom dijelu Sarajevsko-romanijske regije. O Crkvenom brijegu postoji legenda koja se prenosi sa koljena na koljeno među stanovnicima ovog dijela Pala, prema kojoj je nekada na ovom mjestu postojala crkva. Lokacija je vidljiva iz centra Pala, ali je mjesto obraslo gustom četinarskom šumom, pa je neprepoznatljivo. Do lokacije je moguće doći putem koji vodi na Pribanj ili putem prema Draguljama. Na jugozapadnoj strani prema kanjonu Dovlića, nalazi se stari srednjovjekovni, u nekim izvorima i rimski put koji je vodio dolinom Miljacke prema Starom gradu, Hodidjedu i Vrhbosni. U neposrednoj blizini nalazi se i lokalitet poznat kao Crkveni brijeg.

Pravoslavna crkva Svetog Petra

Kameni ostaci na mjestu gdje je bila crkva

Na samom uzvišenju se nalazi dosta ostataka kamena i na prvi pogled nije moguće vidjeti da se radi o ostacima nekog objekta. Analizom terena došlo se do zaključka, da je oko crkve bila podignuta ograda kružnog oblika. Sam lokalite je zarastao šumom, dosta je nepristupačan kroz vijekove se nataložilo nekoliko metara humusa. Na osnovu ostataka materijala pronađenih na ovoj lokaciji da se zaključiti da je ovo bila impozantna građevina. Ispod mjesta gdje se nalazila crkva, je lokalitet Katunište, gdje su na osnovu istraživanja pronađeni predmeti oblikovani ljudskom rukom, što dovodi do zaključka da se tu nalazilo naselje.

U knjizi profesora Mojsija Đerkovića u jednom članku stoji zapisano: "Nikola Blagojević, devedesetogodišnjak, čija je kuća nedaleko odavde, prekrsti se i kaže: "Zaklinjem se Bogom i svojom krsnom slavom, svetim Nikolom, da ću tačno reći priču svoga djede i oca Marka koju su izgovarali pri samrtnom času. Prenijećeš dalje, da se ne zaboravi naša srpska svetinja, da je ovdje na ovom brijegu bila naša crkva, zvala se Petrova crkva. Poslije nekog vremena pošto su osvojili Bosnu Turci su je razrušili i kamen prenijeli u Sarajevo i tamo napravili Begovu džamiju. Ako ne govorim istinu, dabogda moja duša otišla na onaj svijet usred pakla. Amin!" Izjava je data 11. avgusta 1996. godine.

Rušenje crkve

Osmansko carstvo je okupiralo prostore Bosne 1463. godine, a Begova džamija u Sarajevu je izgrađena 1530. godine. Prema istraživanjima, u ovom periodu je porušena i crkva Svetog Petra kod Pala. Turski običaj bio je i ostao da pravoslavne bogomolje ruše, a džamije grade, kakvih primjera ima mnogo, širom prostora koje su turci okupirali. Begova džamija je sagrađena od tesanog kamena, koji odgovara krečnjaku sa lokaliteta Majdan, koji se nalazi u blizini Crkvenog brijega. Crkva Svetog Petra nalazila se u neposrednoj blizini Sarajeva i Begove džamije, pa se pretpostavlja da je i materijal iz crkve Svetog Petra, prenijet i ugrađen u Begovu džamiju.

Da su Turci rušili sve što je bilo srpsko, govori i ovo predanje: "Kada su Turci došli u Bosnu, rušili su i palili, pa su srušili i staru pravoslavnu crkvu u Sarajevu. Prođe nekoliko godina, narod se povrati, pa zamoli sultana u Stambolu da dozvoli da ponovo naprave crkvu 1539. godine. Sultan im odobri i dade ferman da mogu napraviti crkvu, ali da joj temelji ne budu veći od razastrte volovske kože. Narod se sarajevski ražalosti, dok se ne dađe neki mudar starac pa reče: "Mi ćemo lijepo isjeći od jedne volovske kože tanak kaiš, sve ćemo uokrug isjeći u jednom komadu, i koliko dug bude taj kaiš - neka toliki budu i temelji crkvi. "Narod ga posluša uzme kožu te isječe, izmjeri, udari temelje, i začas napravi ovu današnju Staru crkvu. Kada su to Turci vidjeli, navališe da bogomolju ruše, učinila im se velika. A narod lijepo potegne onaj sultanov ferman, dokaže da je sultan dozvolio da mogu napraviti crkvu veličine jedne volovske kože, te Turci dignu ruke, a crkva ostade ista sve do danas."

Vidi još

• Gornje Pale
• Opština Pale

Spoljašnje veze

• Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://palelive.com. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2010071910024354.