Crkvine (Tutin)

насеље у Србији у општини Тутин у Рашком округу

Crkvine su naseljeno mesto u Srbiji. Nalazi se u opštini Tutin u Raškom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 73 stanovnika.

Crkvine
Prodavnica i pošta
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
OpštinaTutin
Stanovništvo
 — 2022.73
Geografske karakteristike
Koordinate43° 03′ 04″ S; 20° 23′ 09″ I / 43.051° S; 20.385833° I / 43.051; 20.385833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina882 m
Crkvine na karti Srbije
Crkvine
Crkvine
Crkvine na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj36321
Pozivni broj020
Registarska oznakaTT

Istorija

uredi
 
Položaj crkava u Crkvinama

Crkvine je naselje smešteno na sastavcima Kovačke i Smolućke reke, u blizini srednjovekovnog rudarskog naselja Gluhavice. Tu se nalazio srednjovekovni trg — rudarsko naselje Gluha Vas, odnosno Gluhavica. Kralj Milutin je manastiru Banjskoj poveljom 1316. godine, predao u posed i „Гло уха вьсь коло все и сь роудари”. Odmah nakon Kosovske bitke, u martu 1396. godine u Gluhavici se nalazi turski kadija. Nakon turskih osvajanja Gluhavica nosi naziv Demirdži bazar — Gvozdeni trg.

U popisu iz 1604. godine naselje ima 73 baštinika. U naselju su se tokom srednjeg veka nalazile četiri crkve, po kojima je i naselje dobilo ime Crkvine. Ni jedna od navedenih crkava nije očuvana, a njihovi ostaci su zabeleženi obilaskom terena 1933. i 1951. godine, kao i 1980-tih godina. Tada su beleženi ostaci zidova, fresaka, opeke, ljudske kosti.

O broju crkava govori i popis iz 1604. godine u kom je upisano čak pet popova: Toma pop, Đuro pop, Šimun pop, Mito pop, Jovan pop.[1]

Pretpostavlja se da su u rimsko i tursko doba au naselju bile smeštene topionice i kovačnice. Savremeno stanovništvo doseljeno je tokom 17. veka iz Crne Gore.[2]

Demografija

uredi

U naselju Crkvine žive 54 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 31,2 godina (33,7 kod muškaraca i 28,8 kod žena).[3]

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Bošnjacima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 61
1953. 69
1961. 78
1971. 88
1981. 95
1991. 176 174
2002. 136 178
2011. 80
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Bošnjaci
  
132 97,05%
Muslimani
  
1 0,73%
nepoznato
  
3 2,20%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

uredi
  1. ^ Dragica Premović Aleksić. U:"Crkve i manastiri Stare Raške" 2015. ISBN 9788680813271. str. 242–245.
  2. ^ Šaćirović, S. Crkvine. U: Geografska enciklopedija naselja Srbije pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića (ur. M. Đuričić). 2002. ISBN 978-86-82657-21-7. str. 194–195.
  3. ^ Republički zavod za statistiku. 2012. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji. Knjiga 2. STAROST I POL. Podaci po naseljima.
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

uredi