Četkica za zube
Četkica za zube predstavlja jedno od osnovnih sredstava za održavanje oralne higijene. Ona se koristi za mehaničko odstranjivanje svih stranih materija sa površine zuba, desni i jezika. Procenjuje se da se četkicom može očistiti oko 60-70% zubnih površina, pa se za efikasnije čišćenje koriste dodatna sredstva (konac za zube, interdentalni stimulator, trake za poliranje, čačkalice i dr). Obično se koristi u kombinaciji sa pastom za zube sa fluoridima.
Danas na tržištu postoji široka ponuda četkica za zube. One se razlikuju po veličini, izgledu (dizajnu), kvalitetu vlakana, dodacima (čistač za jezik, gumeni nastavci za poliranje zuba i masažu desni) itd. Kompanija Hasbro je 2005. proizvela tzv. „muzičku četkicu“ koja za vreme pranja zuba emituje različite muzičke numere.
One su dostupne sa različitim teksturama, veličinama i oblicima čekinja. Većina zubara preporučuje upotrebu meke četkice za zube, jer četkice sa tvrdim vlaknima mogu oštetiti zubnu gleđ i iritirati desni.[1]
Neke četkice za zube imaju ručke na bazi biljaka, često od bambusa. Međutim, mnoge druge su napravljene od jeftine plastike; takve četke predstavljaju značajan izvor zagađenja.[2] Preko milijardu četkica za zube se godišnje odlaže na deponije samo u Sjedinjenim Državama.[3] Čekinje se obično prave od najlona (koji, iako nije biorazgradiv, kao što je plastika, ipak se može reciklirati) ili bambusove viskoze.
Istorija uredi
Prema nekim izvorima, četkice za zube slične današnjim su počele da se koriste u Kini krajem 15. veka.[4] Bile su izrađene od bambusa i dlaka divljeg vepra. Englez Vilijem Edis (engl. William Addis) je 1780. godine prvi započeo masovnu proizvodnju četkica, a na ideju da napravi četkicu za zube je došao deset godina ranije tokom boravka u zatvoru. On je napravio rupice na životinjskoj kosti i u njih ubacivao vlakna iz konopca i učvršćivao ih lepkom. Za veoma kratko vreme se obogatio zahvaljujući svom izumu. Prvu četkicu zaštićenu patentom je izumeo H. N. Vadsvort 1857. u SAD, ali je njena masovna upotreba počela tek 1885. godine. Drška četkice je takođe bila od životinjske kosti, a vlakna su bila izrađena od dlake sibirskog vepra. Prva četkica sa veštačkim (najlonskim) vlaknima je puštena u prodaju 24. februara 1938, a prvu električnu četkicu pod imenom Bronksodent je proizvela firma Bristol-Majers 1959. godine.[5]
Građa uredi
Četkica za zube se sastoji od drške, vrata i glave na kojoj se nalaze vlakna. Danas se proizvode četkice različitog oblika, pa se drška i glava mogu nalaziti u istoj ravni ili glava može biti postavljena pod određenim uglom u odnosu na dršku. Na glavi četkice trebalo bi da se nalazi 2-3 reda snopića i u svakom redu bi trebalo biti 6-8 snopića sa 30 vlakana prosečne dužine 1 cm.[4] Četkice sa većim brojem vlakana imaju 4 reda po 13 snopića.[6]
Dimenzije četkice zavise od uzrasta i morfoloških karakteristika korisnika. Četkice za decu su dugačke 12,5-15 cm sa glavom dimenzija 2,5 cm, dok su one namenjene odraslim osobama dugačke 15,5-17 cm sa glavom dimenzija 3-4 cm.[4]
Vlakna mogu biti napravljena od prirodnih ili veštačkih materijala. Nekada su se više koristili prirodni materijali (dlaka koze, jazavca, svinje), ali se danas (zbog niza prednosti) uglavnom koriste vlakna napravljena od najlona ili poliestera. Dužina vlakana iznosi približno 10-11 mm, a dijametar 0,20-0,35 mm. Njihovi vrhovi su zaobljeni ili usečeni u centralnom delu kako bi bolje prianjala uz površinu zuba. Prema tvrdoći, vlakna (odnosno četkice) se dele na tvrda, srednje tvrda i meka. Većina stomatologa preporučuje upotrebu mekih (engl. soft) ili srednje tvrdih (engl. super soft) četkica, jer tvrda vlakna mogu da izazovu oštećenje gleđi i desni. Postoje i ekstra meke četkice namenjene mlađoj deci.[4]
Kriterijumi uredi
Prema preporukama Američke dentalne asocijacije, dobra četkica za zube treba efikasno da čisti zube i usnu duplju, da bude laka za rukovanje i održavanje, da svojim dizajnom bude prilagođena individualnim karakteristikama korisnika i da može neometano da se izlaže vazduhu (radi sušenja).[4]
Održavanje četkice uredi
Nakon svake upotreba četkica treba da se opere i ostavi na stalak kako bi se osušila. Zamena dotrajalih četkica se radi prosečno svakih 2-3 meseca, odnosno u dužim ili kraćim intervalima u zavisnosti od njenog kvaliteta i učestalosti korišćenja. Dokazano je da su nove četkice 35% efikasnije u odnosu na one sa dotrajalim vlaknima.[6]
Posebne vrste četkica uredi
Postoje četkice posebnog dizajna namenjene osobama sa različitim protetskim radovima ili ortodontskim aparatima, širokim međuzubnim prostorom, parodontalnim oboljenjima, kao i osobama ometenim u razvoju.
Četkice sa velikim brojem snopića su izrađene od mekanih vlakana i koriste se za čišćenje i masažu desni. Električne četkice različitog oblika i načina rada se koriste umesto običnih četkica, mada one ne pokazuju značajnije prednosti u odnosu na obične pod uslovom da je tehnika pranja zuba pravilna. One su pogodne za upotrebu kod male dece i mentalno obolelih osoba, kada pranje zuba rade druge osobe umesto njih. Interdentalne četkice se koriste za uklanjanje naslaga u prostoru između dva zuba ili između zuba i neke nadoknade ili ortodontskog aparata u ustima. Mogu da se koriste samostalno ili u kombinaciji sa posebnim držačima. Četkice za jezik se koriste za čišćenje gornje strane jezika, mada se u tu svrhu mogu koristiti i obične četkice za zube.[4] Nekada su se koristile i četkice sa vlaknima od gume, koje su bile namenjene za čišćenje tek izniklih mlečnih zuba. Danas se u prodaji mogu naći i četkice za žvakanje (engl. chewable toothbrush) koje su izrađene od mekane plastike i koriste se bez paste i vode.[7]
Reference uredi
- ^ "Oral Longevity," American Dental Association brochure (PDF), page 2 Arhivirano 2010-11-19 na sajtu Wayback Machine Retrieved June 12, 2008
- ^ Cathy. „Green and Healthy Mouths- Toothbrushes”. greenecoservices.com. Arhivirano iz originala 2009-09-05. g.
- ^ „How your toothbrush became a part of the plastic crisis”. Environment. 2019-06-14. Pristupljeno 2019-08-17.
- ^ a b v g d đ M. D. Vulović, D. Beloica, M. Gajić, R. Stevanović, M. D. Ivanović, M. R. Carević, Z. R. Vulićević, D. Lj. Marković: Preventivna stomatologija, Elit medica. . Београд. 2002. ISBN 978-86-7222-009-4.
- ^ Who Invented the Toothbrush and When Was It Invented?, Pristupljeno 30. 4. 2013.
- ^ a b Stomatologija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. oktobar 2008), Pristupljeno 30. 4. 2013.
- ^ Chewable toothbrush Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. januar 2009), Pristupljeno 30. 4. 2013.
Literatura uredi
- Batty GD, Jung KJ, Mok Y, Lee SJ, Back JH, Lee S, Jee SH (april 2018). „Oral health and later coronary heart disease: Cohort study of one million people”. European Journal of Preventive Cardiology. 25 (6): 598—605. PMC 5946673 . PMID 29461088. doi:10.1177/2047487318759112.
- „Gum Disease and the Connection to Heart Disease.”. Harvard Health. Harvard Publishing. 13. 4. 2018.
- „Learning”. American Dental Association.
- „Bad Breath (Halitosis): Causes, Diagnosis, and Treatment”. Medical News Today. MediLexicon International. 10. 1. 2018.
- „Bad Breath”. Mayo Foundation for Medical Education and Research. Mayo Clinic. 10. 3. 2018.
- Worthington HV, MacDonald L, Poklepovic Pericic T, Sambunjak D, Johnson TM, Imai P, Clarkson JE (april 2019). „Home use of interdental cleaning devices, in addition to toothbrushing, for preventing and controlling periodontal diseases and dental caries”. The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2020 (4): CD012018. PMC 6953268 . PMID 30968949. doi:10.1002/14651858.cd012018.pub2.
- Wu, C. D.; Darout, I. A.; Skaug, N. (2001). „Chewing sticks: timeless natural toothbrushes for oral cleansing”. Journal of Periodontal Research (na jeziku: engleski). 36 (5): 275—284. ISSN 1600-0765. PMID 11585114. doi:10.1034/j.1600-0765.2001.360502.x.
- Li, R., 2000. Buddhist Monastic Traditions of Southern Asia: A Record of the Inner Law Sent Home from the South Seas (p. 198). Numata Center for Buddhist Translation and Research.
- „Cosmetics and Personal Care Products in the Medicine and Science Collections: Oral Care”. Smithsonian Institution. 2022-03-20.
- Li X, Kolltveit KM, Tronstad L, Olsen I (oktobar 2000). „Systemic diseases caused by oral infection”. Clinical Microbiology Reviews. 13 (4): 547—58. PMC 88948 . PMID 11023956. doi:10.1128/cmr.13.4.547-558.2000.
- Lai YL (avgust 2004). „Osteoporosis and periodontal disease” (PDF). Journal of the Chinese Medical Association. 67 (8): 387—8. PMID 15553796. Arhivirano iz originala (PDF) 4. 3. 2016. g.
- Demmer RT, Desvarieux M (oktobar 2006). „Periodontal infections and cardiovascular disease: the heart of the matter” (PDF). Journal of the American Dental Association. 137 (Suppl): 14S—20S; quiz 38S. PMID 17012731. doi:10.14219/jada.archive.2006.0402. Arhivirano iz originala (PDF) 2012-11-18. g.
- „Gum disease and the connection to heart disease”. Harvard Health (na jeziku: engleski). 2018-04-13. Pristupljeno 2021-07-08.
- „MedlinePlus”. vsearch.nlm.nih.gov (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-10-31.
- „Licensing”. Harvard Health. Harvard Publishing Health. Pristupljeno 2021-03-04.
- Batty GD, Jung KJ, Mok Y, Lee SJ, Back JH, Lee S, Jee SH (april 2018). „Oral health and later coronary heart disease: Cohort study of one million people”. European Journal of Preventive Cardiology. 25 (6): 598—605. PMC 5946673 . PMID 29461088. doi:10.1177/2047487318759112.
- „Bad breath (halitosis): Causes, diagnosis, and treatment”. www.medicalnewstoday.com (na jeziku: engleski). 2018-01-10. Pristupljeno 2021-07-08.
- „Periodontitis: MedlinePlus Medical Encyclopedia”. medlineplus.gov (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-11-06.
- „Bad breath - Symptoms and causes”. Mayo Clinic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-03-04.
- „Home - American Dental Association”. www.ada.org. Pristupljeno 2021-03-04.
- Lang NP, Cumming BR, Löe H (jul 1973). „Toothbrushing frequency as it relates to plaque development and gingival health”. Journal of Periodontology. 44 (7): 396—405. PMID 4514570. doi:10.1902/jop.1973.44.7.396. hdl:2027.42/141632 .
- Löe H (1967). „The Gingival Index, the Plaque Index and the Retention Index Systems”. Journal of Periodontology. 38 (6): Suppl:610—6. PMID 5237684. doi:10.1902/jop.1967.38.6.610.
- Loe H (1970). „A review of the prevention and control of plaque.”. Ur.: McHugh WD. Dental plaque. Edinburgh and London: E&S Livingstone. str. 259—270.
- Claydon NC (2008). „Current concepts in toothbrushing and interdental cleaning”. Periodontology 2000. 48: 10—22. PMID 18715352. doi:10.1111/j.1600-0757.2008.00273.x.
- „Toothpastes, Relative Dentin Abrasivity (RDA)”. www.ada.org. Pristupljeno 2021-01-13.
- „Toothpaste Abrasiveness Ranked by RDA (Relative Dentin Abrasion) Value” (PDF). 2014-07-16. Pristupljeno 2021-01-12.
- Donly, K. J.; Vargas, M.; Meckes, M.; Sharma, A.; Kugel, G.; Hurley, E. (1997). „In vitro comparison of restoration wear and tensile strength following extended brushing with Sonicare and a manual toothbrush”. The Journal of Clinical Dentistry. 8 (1 Spec No): 30—35. ISSN 0895-8831. PMID 9487843.
- Goldstein, Ronald E.; Lamba, Suruchi; Lawson, Nathaniel C.; Beck, Preston; Oster, Robert A.; Burgess, John O. (2017-02-01). „Microleakage around Class V Composite Restorations after Ultrasonic Scaling and Sonic Toothbrushing around their Margin”. Journal of Esthetic and Restorative Dentistry. 29 (1): 41—48. ISSN 1708-8240. PMC 5292089 . PMID 27612323. doi:10.1111/jerd.12262.
- Attin T, Hornecker E (2005). „Tooth brushing and oral health: how frequently and when should tooth brushing be performed?”. Oral Health & Preventive Dentistry. 3 (3): 135—40. PMID 16355646.
- Deinzer R, Ebel S, Blättermann H, Weik U, Margraf-Stiksrud J (oktobar 2018). „Toothbrushing: to the best of one's abilities is possibly not good enough”. BMC Oral Health. 18 (1): 167. PMC 6194646 . PMID 30340623. doi:10.1186/s12903-018-0633-0.
- Deinzer R, Schmidt R, Harnacke D, Meyle J, Ziebolz D, Hoffmann T, Wöstmann B (mart 2018). „Finding an upper limit of what might be achievable by patients: oral cleanliness in dental professionals after self-performed manual oral hygiene”. Clinical Oral Investigations. 22 (2): 839—846. PMID 28676902. S2CID 3400704. doi:10.1007/s00784-017-2160-9.
- Frazelle MR, Munro CL (2012-01-24). „Toothbrush Contamination: A Review of the Literature”. Nursing Research and Practice (na jeziku: engleski). 2012: 420630. PMC 3270454 . PMID 22315679. doi:10.1155/2012/420630 .