Šablon:IČ-Sićevačka klisura
Sićevačka klisura je deo rečne doline Nišave nastala intenzivnim usecanjem njenog vodenog toka u stensku masu, između severnih ogranaka Suve planine, i južnih ogranaka Svrljiških planina. Nalazi se 14 km istočno od Niša, između sela Prosek (nizvodno) i naselja Dolac (uzvodno). Duga je oko 17 km (15,9) i spaja Nišku kotlinu sa Belopalanačkom kotlinom. Takođe je i najkraća veza između srednjeg i donjeg Ponišavlja, odnosno između gornjeg i donjeg dela srednjeg Nišavlja.
Klisura je podeljena na dve geografske celine, gornju — Crnčansko-gradištanski kanjon, i donju — Ostrovičku klisuru. Gornji deo je uži i sličniji kanjonu (od Ostorvice do Dolaca), dok je donji (od Proseka do Ostrovice sa širokim blagim padinama. Klisura je oivičena Svrljiškim planinama sa severa i obroncima Suve planine s juga.
Kroz Sićevačku klisuru, paralelno sa Nišavom, izgrađeni su železnička pruga (1886/87) i nišavski međunarodni magistralni put (1964). Nišavska železnica koja prolazi kroz dolinske useke Sićevačke klisure deo je velike svetske železničke magistrale (London—Pariz—Beograd—Niš—Sofija—Istanbul), a magistralni put E-80, istočni krak Koridora 10, deo velike panevropske magistrale (Salcburg—Zagreb—Beograd—Niš—Sofija—Istanbul), i veza preko Male Azije sa ostalim područjima sveta.
Zbog svojih geomorfoloških odlika kao i jedinstvene flore i faune, Sićevačka klisura je proglašena za Park prirode i zaštićeno područje sa značajnim ekološkim i kulturnim dobrima. „Park prirode Sićevačka klisura“ je predeo bogat prirodnim lepotama, i izuzetan je primer pojave i interakcije geoloških, geomorfoloških i hidroloških fenomena kao i biodiverziteta, i stanište više endemskih, reliktnih i retkih vrsta biljaka i životinja.