Kaducej

Kaducej (grč. κηρύκειον kērukeion, heraldov/vjesnikov štap) po grčkoj mitologiji je štap oko kojeg su obmotane dvije zmije. Na vrhu štapa nalazi se ogledalo, a ponekad i krila. Pripadao je Hermesu, a srećemo ga i kod drugih heralda (glasnika bogova), npr. kod Iris, glasnika Here i u rimskoj mitologiji kod Merkura, glasnika bogova i boga trgovine. Merkur je prema predanju štap dobio od boga Apolona. Kada je stigao u Arkadiju, video je dve zmije koje se međusobno proždiru, nakon čega je bacio štap između njih nakon čega su one prestale da se bore i pitomo se uvile oko njega. Od tada kaducej predstavlja znak harmonije i mira zbog čega su ga u antičkoj Grčkoj uvek nosile osobe koje su išle da pregovaraju o miru.^[1]

Simbolika уреди

Trgovina, metal, planeta уреди

Kao simbol, predstavlja grčkog boga Hermesa, odnosno rimskog Merkura. Zbog povezanosti sa ovim bogovima takođe je i simbol trgovine i komunikacije sa bogovima (Hermes i Merkur su između ostalog glasnici bogova i zaštitnici trgovine). U kasnijoj antici biće i simbol planete Merkur kao i istoimenog metala, što je uslovilo upotrebu simbola u astronomiji i alhemiji.^[2]

Pogrešna upotreba u medicini уреди

Zbog svoje sličnosti sa Eskulapovim štapom, kaducej je često greškom uziman kao simbol medicine. Dok je kaducej obmotan sa dvije zmije, oko Eskulapovog štapa nalazi se samo jedna i na njemu ne postoje krila. Iako se pogrešna upotreba ovog simbola može naći još u vrijeme renesanse, najupečatljiviji primjer je korišćenje simbola u amblemu medicinskih trupa američke vojske. U modernim vremenima, često je simbolika svjesno zanemarivana i medicinske ustanove kaducej su koristile umjesto Eskulapovog štapa iz čisto estetskih razloga.

Mitologija уреди

Mit o Teresijasu уреди

Jedan grčki mit govori o Teresijasu, koji nailazi na zmije za vrijeme parenja i ubija ženku svojim štapom. Teresijas biva pretvoren u ženu, i ostaće takav sve dok ne na isti način ne ubije zmiju mužijaka nakon sedam godina. Kasnije će štap doći do Hermesa, zajedno sa svojim preobražajnim moćima.

Mesopotamija уреди

Poreklo ovog prastarog simbola je verovatno u Mesopotamiji, jer je nađen i na peharu kralja Gudee Malgeša iz 2.600 godine p.n.e, ali je njegov pravi izvor možda još stariji. Kao i bakarna zmija koja se pojavljuje u Bibliji, i u Mesopotamiji je kaducej bio simbol boga koji leči sve bolesti. Ovo značenje je dospelo i do starogrčke kulture i održalo se do danas.

Simbol mira уреди

U drugom mitu, Hermes je na svom putu naišao na dvije zmije u borbi, a svoj štap je upotrijebio da ih razvoji. Tako Hermesov štap, sa dvije zmije dobija status simbola mira.

Poklon od Apolona уреди

Pošto je po rođenju, od svog polubrata Apolona, Hermes ukrao krdo goveda, u znak izvinjenja pokloniće Apolonu liru, napravljenu od kornjačinog oklopa. Za uzvrat, Hermes će na poklon od Apolona dobiti kaducej.^[3]

Eskulapov štap, zbog sličnosti često greškom zamijenjen sa kaducejom
Amblem medicinskih trupa vojske SAD (Pogrešna upotreba Kaduceja)

Reference уреди

Dodatna literatura уреди

Walter J. Friedlander (1992). The Golden Wand of Medicine: A History of the Caduceus Symbol in Medicine. ISBN 978-0-313-28023-8.
Bunn, J. T. Origin of the caduceus motif, Journal of the American Medical Association, 1967. United States National Institutes of Health: National Center for Biotechnology Information. PMID 4863068
Walter Burkert, Structure and History in Greek Mythology and Ritual, Translation, University of California, 1979.

[1] „Znak harmonije i mira”.

[2] „Znamenje boga”.

[3] „Sveznanje”.

[1]

[2]

[3]