Jageloni ili Jagelonci (polj. Jagiellonowie, lit. Jogailaičiai) su vladarska porodica koja je vladala Poljskom od 1386. do 1572. godine. Članovi ove porodice su upravljali:

Jageloni (Jagelonci)
DržavaLitvanija, Poljska, Bohemska, Ugarska
Posjediod Litvanije
OsnivačJagelo
Vladavinanepoznato
Nacionalnostlitvansko
direktnih nema

Jagelonska era je razdoblje poljske istorije tokom koje su Poljskom vladali Jagelonci.

Istorijat uredi

Osnivač je bio litvanski knez Jagelo (1377—1434) koji se oženio ćerkom Ludovika I Jadvigom Poljskom koja je bila poljska kraljica čime je stvorena poljsko-litvanska personalna unija (vidi: Poljsko-litvanska unija). Da bi postao kralj, knez Jagelo je morao primiti hrišćanstvo (do tada je bio mnogobožac), tako da je posle krštenja postao Vladislav II Jagelo. Ova porodična loza izumire 1572. godine sa smrću Žigmunda II Jagelonca, nakon čega Poljska postaje izborna monarhija, a kao sledeća vladarska porodica pojavljuju se Vase, po ženskoj liniji povezani sa Jageloncima.[1]

Jagelov sin Vladislav III postao je 1440. godine kralj Ugarske, kao Vladislav I, ali se njegovom pogibijom kod Varne 1444. godine privremeno prekida kraljevanje nad Ugarskom. Najstariji sin Kazimira IV, Vladislav II Jagelonac Mlađi postaje 1471. godine kralj Bohemije, a 1490. godine i kralj Ugarske. Ova linija Jagelonaca izumire 1526, pogibijom Lajoša II Jagelonca u Mohačkoj bici.

Naziv uredi

Ime su dobili po osnivaču litvanskom knezu Jagelu, potonjem Vladislav II.

Poljskolitvanski vladari uredi

 
Pri kraju 15. veka Jagelovići su vladali ogromnim teritorijama od Baltika do Jadrana i Crnog mora

Reference uredi

  1. ^ Stone 2014, str. 5.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi