Jaroslav Čermak (češ. Jaroslav Čermák; Prag, 1. septembar 1831Pariz, 23. april 1878), je češki slikar poznat po slikama sa istorijskom tematikom. Mnoga njegova dela izložena su u Narodnoj galeriji u Pragu.

Jaroslav Čermak
Jaroslav Čermak
Lični podaci
Datum rođenja(1831-09-01)1. septembar 1831.
Mesto rođenjaPrag,
Datum smrti23. april 1878.(1878-04-23) (46 god.)
Mesto smrtiPariz, Francuska

Biografija uredi

Rođen je u porodici praškog lekara. Od rane mladosti pokazuje volju i talenat za slikarstvo, a prve poduke dobiva od Blumaera iz Jegre.[1] Rad sa bojama pokazivali su mu Keler i Franc Čermak. 1847. godine se upisuje na prašku akademiju umetnosti. Slikarstvo je studirao u Pragu, Nemačkoj, Belgiji i Parizu. Nakon 1848. godine putovao je sa majkom po Nemačkoj i Belgiji. Upisao se na Antorfsku akademiju u Vapersu, gde provodi godinu dana. Na poziv postao je (jedini) učenik belgijskog slikara Luisa Galeta. Nakon pola godine otišao je u Pariz gde je živeo do kraja života.

Na izložbi svoje slike "Slovački iseljenici" u Briselu je izazvao pažnju belgijskog kralja Leopolda I. Proputovao je 1850. godine Holandiju i radio na obalama Normandije. Od 1858. godine posebno se počeo zanimati za slavenstvo. Tako je najprije obišao Moravsku, a nakon toga i Hrvatsku, Dalmaciju, Hercegovinu i Crnu Goru. Nakon što je 1862. drugi put dolazio u Crnu Goru Nikola I Petrović Njegoš mu je uručio posebno odlikovanje.

Učestvovao je u borbama 1862. godine oko Cetinja protiv turskih osvajača, zbog čega je bio odlikovan medaljom za hrabrost.

U poslednjim godinama života završio je slike Bosna godine 1877. godine i Povratak u zgarište posle bitke. Slike bile izložene u pariskom salonu pred Berlinski kongres i izazvale su pažnju. One su predstavljale i diplomatsku pomoć srpskom narodu u tim kritičnim trenucima.

Odabrana dela uredi

Među njegove najpoznatije slike spadaju:[2]

  • Žiška i Prokop ćelavi čitaju Bibliju na bojnim kolima
  • Pesnik Lomnjicki peva na praškom mostu
  • Starojevrejsko groblje u Pragu
  • Normanski ribari čitaju evanđelje
  • Prizor iz reformacije u Češkoj posle Bitke na Beloj Gori
  • Otmica
  • Roblje
  • Husiti pred Naumburgom
  • Ranjen Crnogorac
  • Povratak crnogorskih izbeglica 1877
  • Hercegovačko roblje vraća se na svoja zgarišta
  • Crnogorka na ljubavnom sastanku
  • Crnogorska mati

Umro je 23. aprila 1878. godine, u Parizu.[3]

Reference uredi

  1. ^ "Zastava", Novi Sad 1878. godine
  2. ^ Opšti enciklopedijski leksikon „Sveznanje“, Beograd 1937.
  3. ^ proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30. oktobra 2015.

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi