Jevgenija Klem
Jevgenija Lazarevna Klem (devojačko: Radaković) (Odesa 20. decembar 1898, Beograd — 3. septembar 1953) je srpska, ukrajinska i sovjetska učiteljica, vođa grupe otpora u koncentracionom logoru Ravensbrik. [1]
Jevgenija Lazarevna Klem | |
---|---|
Datum rođenja | 20. decembar 1898. |
Mesto rođenja | Beograd, Kraljevina Srbija |
Datum smrti | 3. septembar 1953.54 god.) ( |
Mesto smrti | Odesa, SSSR |
Biografija
urediJevgenija Lazarevna Klem rođena je 20. decembra 1898. godine u Beogradu u porodici Srbina Lazara Radakovića i Ruskinje. Godine 1903. porodica se preselila u Odesu. Godine 1917. završila je gimnaziju.
Bila je učesnik građanskog rata u Rusiji. Tokom građanskog rata udala se za litvanskog vojnika Roberta Klema. Posle rata se vratila u Odesu, diplomirala na Odeskom zavodu za narodno obrazovanje, držala je kurs o metodici nastave na Odeskom pedagoškom institutu.
Tokom nacističke invazije 1941-1945, služila je kao vojni bolničar i prevodilac u Primorskoj vojsci, učestvovala u odbrani Odese i Sevastopolja i bila vođa jedne od grupa otpora u koncentracionom logoru Ravensbrik. [2] [3]
Od 1946. do 1953. predavala je na istorijskom fakultetu Odeskog državnog pedagoškog instituta po imenu K. D. Ušinskog. [4]
Preminula je 3. septembra 1953. godine, sahranjena je na 2. hrišćanskom groblju u Odesi.
Na grobu je 1964. godine podignut spomenik, napravljen o trošku bivših zatvorenika koncentracionog logora Ravensbrik i kolega sa pedagoškog zavoda.
Rekli su o Jevgeniji
uredi- „Jevgenija Klem je u zatočeništvu postala uzor pravog vojnika koji se svim mogućim sredstvima bori protiv neprijatelja do poslednjeg daha. Za mnoge njene prijatelje, ona je ostala uzor otpornosti i optimizma...“— T. Pastušenko.
- „Jevgenija je bila duša i um ne samo sovjetskog Otpora, već i čitavog antifašističkog Otpora u logoru...“ — Erika Bučman.
- „Ova hrabra žena uspela je da nas ujedini u jednu prijateljsku porodicu... Od prvih dana našeg boravka u logoru na sve načine se trudila da nas zaštiti od očaja, beznađa, ulivala veru u pobedu, nastojala da boriti se za život..." — V. Meleščenko.
Reference
uredi- ^ „Da li su Rusi mučili Nemce? Dopisnik: Kamp krevet. Nacisti su tjerali zatvorenice na prostituciju - Arhiv. Šta je čekalo snajperistu u njemačkom zarobljeništvu”. podarilove.ru. Pristupljeno 2022-12-02.
- ^ N.N (2017-11-13). „Logor u kojem su žene bile "pokusni kunići" i tjerane na rad do smrti”. Nezavisne novine (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-12-02.
- ^ „Vojnice u njemačkom zarobljeništvu. Peto poglavlje iz knjige „Zarobljeništvo”. kerchtt.ru. Pristupljeno 2022-12-02.
- ^ Pamяtь ognennыh let 1990.
Literatura
uredi- Pamяtь ognennыh let: O vipusknikah, studentah i sotrudnikah instituta — učasnikah Velikoй Otečestvennoй voйnы / OGPI im. K. D. Ušinsьkogo; Avt.-sost.: K. B. Babenko, K. A. Bondarenko, V. G. Oriщenko. — Odessa : Maяk, 1990. — 119 s. (jezik: ruski)
- M. Koršunov Trilistnik // Pravda. — 1982. — 3 aprelя. (jezik: ruski)
- Іstoriki Pіvdennoukraїnsьkogo nacіonalьnogo pedagogіčnogo unіversitetu іmenі K. D. Ušinsьkogo: Bіografіčniй slovnik / V. M. Bukač . — Odesa : PNPU, 2020. — S. 39.
- Mednikov A. M. Berlinskaя tetradь // Dolя bessmertiя. — Moskva : Sovetskiй pisatelь, 1973. — 512 s. (jezik: ruski)
Spoljašnje veze
uredi- Memorijal iz Drugog svetskog rata. Evgenija Lazarevna Klem Arhivirano 2020-07-05 na sajtu Wayback Machine (jezik: ruski)
- Evgenija Lazarevna Klem (1898—1953). // https://vvv.jevmil.com/biografii/item/1401-klem-evgeniia-lazarevna Arhivirano 2020-07-05 na sajtu Wayback Machine