Ježevo (Grčka)
Ježevo (grč. Δάφνη; sve do 1927. godine: Έζιοβα) je selo u severoistočnoj Grčkoj. Nalazi se u Opštini Visaltija, koja pripada Okrugu Ser u grčkoj pokrajini Središnjoj Makedoniji. Tokom poznog srednjeg veka Ježevo je bilo utvrđeno mesto i sedište Ježevske eparhije. Prvobitno se nalazilo pod vizantijskom vlašću, a potom su ga za vreme vladavine Stefana Dušana (1331-1355) osvojili Srbi (oko 1345. godine). Za vreme vladavine cara Uroša (1355-1371), ježevsko područje je bilo deo Serske oblasti kojom je vladao despot Uglješa. Nakon uspostavljanja osmanske vlasti krajem 14. veka, mesto je zadržalo značaj. Turski sultan Mehmed II je 1459. godine poklonio Ježevo svojoj pomajci, bivšoj sultaniji Mari Branković, ćerki srpskog despota Đurđa Brankovića. Mesto je ostalo u Marinom posedu do kraja njenog života, a preminula je 1487. godine, upravo u Ježevu. Nakon oslobođenja (1912-1913) mesto je priključeno Kraljevini Grčkoj. Počevši od 1927. godine, u upotrebu je uveden i novi grčki oblik naziva, koji glasi Dafni (grč. Δάφνη).[1][2][3][4][5]
Ježevo Δάφνη (ranije: Έζιοβα) | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Periferija | Središnja Makedonija |
Okrug | Ser |
Opština | Opština |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 158 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 40° 51′ 23″ S; 23° 39′ 13″ I / 40.856456° S; 23.653631° I |
Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
Aps. visina | 340 m |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Škrivanić 1961, str. 1-15.
- ^ Ostrogorski 1965, str. 52, 106.
- ^ Živojinović 1967, str. 197-249.
- ^ Ferjančić 1994, str. 2, 97.
- ^ Popović 2014, str. 184-206.
Literatura
uredi- Barišić, Franjo; Ferjančić, Božidar, ur. (1986). Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije. 6. Beograd: Vizantološki institut.
- Živojinović, Mirjana (1967). „Sudstvo u grčkim oblastima Srpskog carstva”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 10: 197—249.
- Ostrogorski, Georgije (1965). Serska oblast posle Dušanove smrti. Beograd: Naučno delo.
- Popović, Mihailo St. (2014). Mara Branković: Žena između hrišćanskog i islamskog kulturnog kruga u 15. veku. Novi Sad: Akademska knjiga.
- Ferjančić, Božidar (1974). Vizantijski i srpski Ser u XIV stoleću. Beograd: SANU.
- Fotić, Aleksandar (2000). „Despina Mara Branković and Chilandar: Between the Desired and the Possible”. Osam vekova Hilandara: Istorija, duhovni život, književnost, umetnost i arhitektura. Beograd: SANU. str. 93—100.
- Škrivanić, Gavro A. (1961). „O južnim i jugoistočnim granicama srpske države za vreme cara Dušana i posle njegove smrti”. Istorijski časopis. 11 (1960): 1—15.