Jezerišče

Језеро у Белорусији, Витепска област.

Jezerišče ili Jezjarišča (rus. Езерище; blr. Езярышча) jezero je u Garadočkom rejonu Vitepske oblasti, na krajnjem severu Republike Belorusije, na samoj granici sa Pskovskom oblašću Ruske Federacije.

Jezero Jezerišče
Koordinate55° 51′ 00″ S; 30° 01′ 00″ I / 55.85° S; 30.016667° I / 55.85; 30.016667
Tipledničko jezero
PritokeAgneš, Trezubka, Dubovka
OtokeObalj
Zemlje basena Belorusija
 Vitepska oblast
Površina15,39 km2
Pros. dubina4,4 m
Maks. dubina11,5 m
Zapremina0,06695 km3
Dužina obale132,8 km
Nad. visina165 m
NaseljaJezjarišča
Jezero Jezerišče na karti Belorusije
Jezero Jezerišče
Jezero Jezerišče
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
1 Shore length is not a well-defined measure.

Godine 1959. na mestu na kojem iz jezera ističe reka Obalj podignuta je brana i hidroelektrana, što je dovelo da rasta nivoa vode u jezeru. Rast nivoa vode doveo je do intenzivnije abrazije njegovih obala.

Jezero je ledničkog porekla i nastalo je pre oko 10 hiljada godina.

Na njegovoj jugozapadnoj obali smestila se varošica Jezjarišča, a na jednom od njegovih ostrva nalaze se ostaci srednjovekovnog utvrđenja.

Karakteristike

uredi

Jezero Jezerišče ima nepravilan oblik i proteže se pravcem istok-zapad dužinom od 8,9 km, odnosno do 2,6 km u pravcu sever-jug. Površina akvatorije je 15,4 km², odnosno basena od 264 km².

Maksimalna dubina je do 11,5 metara, u proseku oko 4,4 metra. Dužina obalske linije je 32,8 km. Obale su znatno izdignutije na severu sa ruske strane i dostižu visine do 25 metara, dok su južne i istočne obale znatno niže i postepeno prelaze u plavnu ravnicu.

Na jezeru se nalazi 20 ostrva ukupne površine oko 0,67 km².

U jezero se ulivaju tri manje reke (Trezubka, Agneš i Dubovka) i nekoliko pritoka, a njegova jedina otoka je reka Obalj koja je ujedno veza Jezerišča sa Zapadnom Dvinom i Baltičkim morem.

Živi svet

uredi

U jezeru obitava preko 25 različitih ribljih vrsta i na njemu se obavlja privredni ribolov. najraširenije riblje vrste su smuđ, deverika, štuka, jegulja, keder, deverika, manić, šaran, jaz.

Zbog brojnih ptičijih vrsta koje se gnezde na njegovim obalama i na ostrvima u jezeru, godine 1979. je područje oko jezera proglašeno za ornitološki rezervat.

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi