Jeleč (Foča)
Jeleč je naseljeno mjesto u opštini Foča, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u naselju je živjelo 179 stanovnika.
Jeleč | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Foča |
Stanovništvo | |
— 2013. | 179 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 29′ 36″ S; 18° 36′ 54″ I / 43.4933° S; 18.6149° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 058 |
Geografija
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Istorija
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Grad Jeleč je stajao u župi Govza, gde je imao status "trga"; to je bio glavni trg - "Gobsa mercatum". Bilo je to utvrđenje, koje se spominje u tri povelje Hercega Stefana. Ono je imalo svoje podgrađe (Podjeleč) i leži na reci Govzi, desnoj pritoci Bistrice.
Župa Govza je 1373. godine porazom srpskog vlastelina Nikole Altomanovića, pripala Bosni. Govza i Jeleč su bili u sastavu vlastelinske porodice Hranića Kosača. Najpre su bili u posedu braće velikog vojvode Sandalja Hranića - Vuka i Vukca (1410), zatim su ih za kraće vreme zauzeli Pavlovići, da bi ubrzo ponovo bili vraćeni u posed Sandaljevog naslednika, Stjepana Vukčića Kosače - kasnijeg Herceg Stefana (1448). Utvrđenje i grad Jeleč se pominju 1454. godine. Turci su osvojili Jeleč 1465. godine.
Tokom 15. veka trgovao je po celom Balkanu Šain Žunjević, trgovac iz Jeleča. Donosio je tovare robe u Dubrovnik.
U Jeleču je 1892. godine otvorena državna kožarnica.[1] Kožari zvani tabaci osnovali su zadrugu koja je prerasla u fabriku. Tu je bilo idealnih uslova za štavljenje kože, jer je bilo stoke, vode, šiške i ruja.[2] Tradicija prerade kože počinje oko 1700. godine. Dva tabaka su uzeta iz Jeleča, da na državni trošak usavršavaju kožarski zanat u Carigradu.
Godine 1934. osnovana je sokolska četa u Jeleču, u Fočanskom srezu. Iznajmila je prostorije za okupljanja i rad, i nabavila tamburaške instrumente za orkestar. Jedan od sokolskih rukovodilaca je tu otvorio kafanu i upropastio inventar, i tako je propao sokolski pokret u Jeleču.[3]
Sarajevska radionica ćilima razvila je svoje filijale po Bosni, pa i u Jeleču.[4] Tu je pred Drugog svetskog rata radila Pilana na vodeni pogon, vlasništvo M. Džinića.
U mestu je 1974. godine bila džamija i zgrada medrese.
Stanovništvo
urediDemografija[5] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1971. | 724 | |
1981. | 728 | |
1991. | 619 | |
2013. | 179 |