Jerihon (arap. ‏أريحا‎, grč. Ίεριχώ, hebr. יְרִיחוֹ) je jedno od najstarijih utvrđenih naselja na svetu. Nalazi se na Autonomnoj palestinskoj teritoriji na zapadnoj obali reke Jordana, 15 km severozapadno od Mrtvog mora. Nadmorska visina Jerihona je 258 m ispod nivoa mora, i po tome je ovo najniži grad na svetu.

Jerihon
arap. ‏أريحا‎/hebr. יְרִיחוֹ
Ulica u današnjem Jerihonu
Administrativni podaci
Država Palestina
TeritorijaPalestinske teritorije
Osnovanoko 9.000 godina p. n. e.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2006.20.400
 — gustina1.251,53 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate31° 51′ 20″ S; 35° 27′ 44″ I / 31.855444° S; 35.462181° I / 31.855444; 35.462181
Površina16,3 km2
Jerihon na karti Palestinskih teritorija
Jerihon
Jerihon
Jerihon na karti Palestinskih teritorija
Veb-sajt
www.jericho-city.org

Istorija uredi

Arheologija uredi

 
Ruševine na području Jerihona.

Smatra se da je Jerihon jedan od najstarijih ako ne i najstariji grad na svetu sa kontinualnim nastanjenjem.[1][2][3][4] Arheološki nalazi su ovde otkrili preko 20 po sebi nadovezujućih naselja od kojih je najstarije datirano oko 9000. p. n. e.[5] Arheološki radovi su bili organizovani već 1868. godine, a najintenzivniji i savremeni arheološki radovi su organizovani između 1952- 1958. godine pod rukovodstvom Ketlin Kenin koja je upotrebila tehniku kopanja u 3D tehnici. Zidine su podignute u 5. milenijumu p. n. e. Tokom vremena su postojala naselja, pa postoje ruševine iz raznih epoha.

Istoimeni grad sa 20.400 stanovnika (2006) se i danas nalazi u blizini ruševina tvrđave.

Pominjanje u Bibliji uredi

Jevreji ga preotimaju od Hanana u toku osvajanja Palestine, što je opisano u Bibliji. U Bibliji se Jerihon naziva „Gradom palmi“. Rimljani su razorili grad godine 68. nove ere. U 1. Knjizi o carevima piše da je u vrijeme cara Ahava, Hil Vetiljanin sazidao Jerihon.[6]

Partnerski gradovi uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Bogdan Bogdanović , Urbs & Logos, Gradina 1976.
  2. ^ Gates 2003, str. 18
  3. ^ Murphy-O'Connor, (1998). str. 288.
  4. ^ Freedman et al., (2000). str. 689-671.
  5. ^ "Jericho", Pristupljeno 4. 5. 2013.
  6. ^ Sveto Pismo, 1. Knjiga o Carevima, 16. 34. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi