Jovan Kratohvil

српски вајар

Jovan Kratohvil (Beograd, 17. april 1924Beograd, 22. februar 1998) bio je srpski vajar, profesor na Fakultetu likovnih umetnosti, a bavio se plivanjem i streljaštvom.

Jovan Kratohvil
Lični podaci
Datum rođenja(1924-04-17)17. april 1924.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina SHS
Datum smrti22. februar 1998.(1998-02-22) (73 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Jugoslavija

Biografija uredi

Rođen je 17. aprila 1924. godine u Beogradu. Završio je Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu i specijalni tečaj vajarstva, diplomirao je 1949. godine.[1] Nakon toga je bio profesor na Fakultetu likovnih umetnosti i rektor Univerziteta umetnosti u Beogradu (1971—1973).[2]

Autor je mnogih skulptura i spomenika, među kojima su spomenik palim borcima na Majevici i u Zemunu.[3] Učestvovao je 1957. na izložbi savremene srpske skulpture, Galerija ULUS-a, Beograd.[4] Uradio je spomenik sovjetskim ratnim veteranima poginulim u avionskoj nezgodi na Avali, spomen−kosturnicu u Sansepolkru u Italiji i mnoge druge, a bavio se grafikom i tapiserijom.

Pored umetnosti, Kratohvil se aktivno bavio i sportom, pa je pre Drugog svetskog rata bio šampion Jugoslavije u plivanju. Posle rata je bio prvak države u streljaštvu, osvajač drugog mesta na Svetskom prvenstvu i učesnik Olimpijskih igara 1952. godine u Helsinkiju. Zauzeo je 14 mesto na Olimpijskim igrama u disciplini puška, trostav, 300 metara.[5]

Izlagao je u okviru Jugoslovenskog paviljona na Svetskoj izložbi u Briselu 1958. godine.[6] Jedan je od deset umetnika koji su izlagali na prvom Oktobarskom salonu 1960 godine.[7]

Preminuo je 1998. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.[8][9] Njegov sin je Marko Kratohvil,[10] koji je takođe vajar, od 2009. godine živi u Sjedinjenim Državama.[11]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Designers & Creators Directory: Jovan Kratohvil”. spomenikdatabase.org. 10. 8. 2020. Pristupljeno 10. 8. 2020. 
  2. ^ „Umro je vajar Jovan Kratohvil”. srpskilegat.rs. 22. 2. 2020. Pristupljeno 10. 8. 2020. [mrtva veza]
  3. ^ „Spomenik palim borcima u narodnoj revoluciji u Beogradu”. beogradskevesti.info. Pristupljeno 9. 8. 2020. 
  4. ^ „Savremena srpska skulptura”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1957-01-12. Pristupljeno 2024-01-26. 
  5. ^ „Shooting at the 1952 Helsinki Summer Games: Men's Free Rifle, Three Positions, 300 metres”. sports-reference.com. Arhivirano iz originala 18. 4. 2020. g. Pristupljeno 4. 2. 2015. 
  6. ^ „Jugoslovenski paviljon na Svetskoj izložbi u Briselu”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1958-04-17. Pristupljeno 2024-01-26. 
  7. ^ „I Oktobarski salon”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1960-10-20. Pristupljeno 2024-01-28. 
  8. ^ „Jovan Kratohvil (1924 - 1998)”. arte.rs. 10. 8. 2020. Pristupljeno 10. 8. 2020. 
  9. ^ „Badža i Buha tri groba od Andrića”. arhiva.glas-javnosti.rs. 15. 6. 2002. Pristupljeno 10. 8. 2020. 
  10. ^ „Dela Marka Kratohvila u galeriji Haos: Kako osvojiti slobodu”. Večernje novosti. 27. 5. 2019. Pristupljeno 10. 8. 2020. 
  11. ^ „Marko Kratohvil za Danas: Svaka moja linija ima energiju pokreta”. Danas. 8. 7. 2019. Pristupljeno 10. 8. 2020. 

Spoljašnje veze uredi