Ljudevit Pasković
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Ljudevit Pasković (Ludovico Paschale, oko 1500 — 1551) bio je petrarkista, najznačajniji pjesnik kotorskog renesansnog kruga. Pisao je na italijanskom i latinskom jeziku. U njegovim dvjema objavljenim zbirkama poezije (Rime volgari, 1549, na italijanskom, i Carmina, 1551, na latinskom), sem jezičkih, očituju se i poetičke razlike.
Ljudevit Pasković | |
---|---|
Datum rođenja | 1500. |
Datum smrti | 1551. |
Njegovu italijansku poeziju, gdje uz, političke i propagandne, dominiraju pjesme ljubavne tematike, a sonet je najčešća forma, karakteriše klišeiziranost u slijeđenju obrasca Petrarkinog ljubavnog romana i konvencionalnost bembističke poetike. Ipak, izuzetno cijenjen u svoje vrijeme, Pasković je obezbijedio mjesto u nekim reprezentativnim antologijama svjetske lirike, njegov neposredan uticaj osjeća se kod engleskog pjesnika Tomasa Lodža, a posredan i u Šekspirovim sonetima.
U čvrstom osloncu na klasične uzore(u prvom redu Vergilija i Tibula), Paskovićeva poezija na latinskom jeziku, u obliku silvija, u heksametru, i elegija, donosi sličan tematski spektar kao i italijanska. U zbirci su zastupljene ljubavne, autobiografske, političke i prigodne pjesme. Međutim, utisak stvarnijeg i iskrenijeg doživljaja ljubavi, senzualnost njegove latinske erotike, kao i živost motivike u kojoj se prepliće mitologija sa raznovrsnim reminiscencijama i iskustvima proživljenog, čine ovaj dio njegovog opusa trajnom vrijednošću latinske humanističke poezije.
Literatura uredi
- Rotković Radoslav, Crnogorsko književno nasljeđe, GZ, Titograd, 1976.
- Pantić Miroslav, Književnost na tlu Crne Gore i Boka kotorske od 16. do 18. veka, SKZ, Beograd, 1990.
- Pasković Ljudevit, Sveti plamen, priredio Radoslav Rotković, Biblioteka Luča — antologija crnogorske književnosti, GZ, Titograd 1987.
- Bizanti-Paskvalić-Bolica, Izabrana poezija, priredio Slobodan Kalezić, Književnost Crne Gore od 12. do 19. vijeka, knjiga 5, Cetinje, 1996.