Anarhija, dolazi od grčkog αναρχία (anarchia), što znači bez vlasti (prefiks an- znači bez, koren arch- se prevodi kao vlada ili vlast).[1]

Anarhija je oblik društva u kom nastoji da se poništi svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti veruju u čovekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu. Postojanje društvenih pravila i ugovora nije apriori isključeno u anarhiji, bitno je samo da je ta pravila i te ugovore slobodno odredila i prihvatila zajednica koje se ona i tiču i da nisu nametnuta odozgo, kao što se događa tamo gde jedni ljudi imaju veću moć od drugih. No, to je, svakako, s obzirom na realnosti ljudskog razvoja, tek ideal.[2] Mada je u ljudskoj istoriji bilo brojnih ostvarenja društava i organizacija baziranih na anarhističkim principima, Pariska komuna iz 1871. je bila verovatno prvi pokušaj anarhističke organizacije društva koji je globalno odjeknuo; kao što je komentarisao ruski anarhokomunističi anarhista Mihail Bakunjin, koji je bio jedan od vodećih mislilaca anarhije. Još je konkretnijih i opširnijih ostvarenja anarhističkih principa u društvu bilo i u vreme građanskog rata u Španiji, za vreme kog su radnici, često kao članovi anarhosindikalnih organizacija kao što je CNT u Kataloniji i Aragonu, dokazali delotvornost samouprave javnog prevoza i proizvodnih preduzeća - industrijskih, kao i poljoprivrednih: preko horizontalno organizovanih skupština bile su ostvarene kolektivizacije zemljišta zaplenjene od veleposednika a u nekim slučajevima je čak bilo ukinuto i privatno vlasništvo.[3]

Takođe, postojala je Slobodna teritorija na istoku današnje Ukrajine koja je za vreme ruskog građanskog rata od 1918. do 1921. bila pod kontrolom anarhista, obično organizirana u sovjete ili radničko-seljačke komune. Nastala je u metežu Oktobarske revolucije kao i nemačkom i austro-ugarskom okupacijom na kraju Prvog svetskog rata, odnosno kada se u delovima tadašnje Ukrajine počeo pružati otpor okupatorima i satelitskom režimu Ukrajinske države. Koji je nastojao dostavljati hranu i žito za potrebe Centralnih sila. Među tim gerilskim formacijama se najviše istakla Revolucionarna ustanička armija Ukrajine pod vodstvom anarhokomunističog anarhiste Nestora Mahnoa koja je dovoljno ojačala da se pod kontrolom anarhista nađe područje gde je živelo oko 7 miliona ljudi.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Anarhija”. Šta znači. Pristupljeno 20. 1. 2020. 
  2. ^ „Anarhija, šta je to?”. Beležnica. Pristupljeno 20. 1. 2020. 
  3. ^ „O anarhiji i anarhizmu”. Elektroničke knjige. Pristupljeno 20. 1. 2020.