Arna (grč. Ἄρνη) je u grčkoj mitologiji bilo ime više ličnosti.

Mitologija

uredi
  1. Arna je bila nimfa, kćerka ili Eola, vladara Eolije u Tesaliji ili Eola boga vetra i Kijane ili je bila Desmontova kćerka.[1] Prema nekim izvorima, nju je oždrebila Teja, koju je silovao Eol. Posejdon je Teju pretvorio u kobilu kako bi prikrio zlodelo svog prijatelja. Rođena je kao devojčica Melanipa, ali joj je Posejdon dao novo ime Arna i predao je Desmontu, koji nije imao dece i rado ju je usvojio.[2] Kada je zatrudnela sa Itonom ili Posejdonom, otac ju je okrivio i udao je za Metaponta, iako sa njim nije bila u vezi. Sa Itonom ili Posejdonom je imala sina Beota, a sa ovim bogom možda i Eola,[1] koji je dobio ime po dedi. Prema nekim izvorima, njih dvojica su bila blizanci. Rodila ih je u teškim uslovima; otac, besan što je ostala u drugom stanju ju je oslepeo i zatvorio u prazan grob, dajući joj tek toliko hrane i pića da je održi u životu. Blizance je ostavio divljim zverima na gori Pelion. Nakon raznih peripetija, Arnom se oženio Metapont, a Posejdon joj je povratio vid. Živeli su srećno sve dok Metapont nije odlučio da se ponovo oženi i naravno, oslobodi Arne. Sinovi su stali na majčinu stranu i ubili Autolitu, Metapontovu suprugu, a Arna se sa Beotom sklonila u Eolov dvor. Eol je južni deo kraljevine, kojom je Beot zavladao, nazvao Arna. Tim imenom su nazvana i dva grada u Tesaliji.[2] Međutim, neki izvori Arnu nazivaju i Antiopa.[3] O Arni su pisali Diodor, Higin i Pausanija.[1]
  2. Arna je jedno od mogućih imena Esonove supruge.[2]
  3. U OvidijevimMetamorfozama“, ime žene koja je zbog zlatoljublja izdala svoju domovinu, pa je pretvorena u čavku.[4]
  4. Prema Pausaniji, kada je Rea rodila Posejdona, to je učinila među stadom ovaca, a svom mužu Kronu je dala ždrebe da ga proždere, misleći da proždire rođenog sina. Izvor kraj Mantineje gde se sve to dogodilo je nazvan Arna, odnosno „jagnjetov izvor“. Prema drugim autorima, Arna je bila Posejdonova dadilja koja nije htela Kronu da otkrije da zna gde je on kada ga je ovaj tražio. Zbog toga je grad dobio naziv po njoj.[5]

Tumačenje

uredi

Prema Robertu Grevsu, mit o Arni i o tome kako su je oslepili i zatvorili u grob u kome je rodila blizance nastao je kao objašnjenje poznate ikone iz koje je proistekao i mit o Danaji, Antiopi i ostalim sveštenicama Majke Zemlje. Naime, na ikoni se vidi kako Majka Zemlja čuči iznad groba (tholus), pokazujući pastirima novogodišnje blizance kao otkrovenje misterija. Ovi grobovi imaju ulaz uvek okrenut ka istoku, u znak nade u novo rođenje. Ovim pastirima data su uputstva da pronesu glas kako su u planini našli napuštenu decu koju su hranile svete životinje; krava, krmača, koza, kučka i vučica. Ove divlje životinje, za koje se smatra da su spasile decu, predstavljaju svaka po jedno godišnje doba kroz koja je ritualno prolazio ponovo rođeni sveti kralj.[2]

Izvori

uredi
  1. ^ a b v Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: NYMPHS; List of NYMPHS
  2. ^ a b v g Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
  3. ^ theoi.com: Poseidon Loves 2; (4) MORTAL LOVES (WOMEN)
  4. ^ „Greek Myth Index: Arne”. Arhivirano iz originala 19. 07. 2011. g. Pristupljeno 21. 07. 2011. 
  5. ^ „Greek Myth Index: Poseidon”. Arhivirano iz originala 03. 07. 2011. g. Pristupljeno 21. 07. 2011.