Artašat
Artašat (jerm. Արտաշատ) je grad u Jermeniji i administrativni je centar marza Ararat. Nalazi se na levoj obali reke Araks u Araratskoj ravnici, 30 km jugoistočno od Jerevana.
Artašat Արտաշատ | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Jermenija |
Pokrajina | Ararat |
Osnovan | 176. p. n. e. |
Stara imena | Kamarlu (do 1920) Kamarlju (do 1945) |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 25.400 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 39° 57′ 41″ S; 44° 32′ 40″ I / 39.961439° S; 44.544466° I |
Vremenska zona | UTC+4 (leti UTC+5) |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Gadžik Muradjan |
Poštanski broj | 0701-0706 |
Pozivni broj | +374 (235) |
Registarska oznaka | 25 |
Veb-sajt | |
artashat.am |
Jedan je od najstarijih gradova u Jermeniji, osnovan 176. p. n. e. od strane kralja Artašesa I i drevna prestonica antičke jermenske države. Stari Grci su ga nazivali Artaksata (grč. Ἀρτάξατα) a Rimljani Neronija (lat. Neronia).
Moderno naselje nalazi se 5 km severozapadnije od drevnog grada. U njemu je 2010. živelo 25.400 stanovnika.
Geografija
urediArtašat je smešten jugoistočno od Jerevana, na levoj obali reke Azat u centralnom delu Araratske ravnice. Udaljen je svega 4 km od granice sa Turskom. Površina gradskog područja je 10 km².
Grad se nalazi na važnoj železničkoj i drumskoj raskrsnici i kroz njega prolazi pruga na relaciji Jerevan-Jehegnadžor-Kapan i dalje ka Stepanakertu (Nagorno-Karabah).
Područje oko grada karakteriše umerena kontinentalna klima. Prosečne julske temperature kreću se oko 20-26°C, a januarske oko -6°C. Apsolutni temperaturni maksimum je +42°C, a apsolutni minimum je -32°C. Prosečna količina padavina na godišnjem nivou kreće se između 200 i 235 mm.
Istorija
urediAntički Artašat je osnovao kralj Artašes I u periodu između 185. i 176. godine pre nove ere u blizini današnjeg manastira Hor Virap, 5 km zapadnije od današnjeg naselja na mestu tadašnjeg ušća Mecamora u Araks.
Zbog svog strateškog položaja na putu svile Artašat je u antičkom periodu imao veoma razvijenu trgovinu i zanatsvo. U doba vladavine kralja Artavazda II (55—34. p. n. e.) u gradu je sagrađen veliki amfiteatar. Zbog lepote građevina u njemu često su ga zvali „jermenskom Kartaginom“.
U dva navrata Artašat je bio prestonica drevne jermenske države. Prvi put između 160-77. p. n. e., a potom i u periodu 60. p. n. e.-120. nove ere.
Rimljani su do temelja porušili grad 59. godine, međutim pošto je tadašnji rimski imperator Neron 66. snosio sve troškove obnove, grad je u njegovu čast preimenovan u Neronija (lat. Neronia).
Gradovi pobratimi
urediVidi još
urediReference
urediSpoljašnje veze
uredi- Ardašar na Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона: В 86 томах (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907.
- Артаксата // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона: В 86 томах (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907.
- Armenica.org Историја Јерменије