Arhimandrit Sava (Ristić)
Sava (svetovno Miroslav Ristić; Manastirica kod Petrovca na Mlavi, 14. maj 1939) istaknuti je arhimandrit Srpske pravoslavne crkve i bivši iguman Manastira Rače.[1]
Sava (Ristić) | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Pomesna crkva | Srpska pravoslavna crkva |
Eparhija | Eparhija žička |
Čin | arhimandrit |
Titula | arhimandrit, iguman Manastira Rače |
Sedište | Manastir Rača |
Godine službe | od 4. septembra 1995. do 1. juna 2016. |
Prethodnik | Hrizostom (Pajić) |
Lični podaci | |
Svetovno ime | Miroslav Ristić |
Datum rođenja | 14. maj 1939. |
Mesto rođenja | Manastirica kod Petrovca na Mlavi, Kraljevina Jugoslavija |
Biografija
urediArhimandrit Sava (Ristić), rođen je 14. maja 1939. godine u selu Manastirici kod Petrovca na Mlavi, od pobožnih blagočestivih roditelja.[2] Njegova biološka majka Danica u monaštvu Anastasija bila je monahinja Manastira Rače. Prilikom krštenja je dobio ime Miroslav.[2]
Nakon završene osnovne i srednje škole u Petrovcu na Mlavi, stupa u Manastir Vitovnicu 1956. godine kao iskušenik kod tadanjšega igumana arhimandrita Teodora (Arsića).[3] Po potrebi premešten je u Manastir Draču kod Kragujevca, a zatim u Manastir Rudenicu kod Aleksandrovca.[3] Monaški postrig je primio 20. februara 1957. godine u Rudenici, od tadanjšeg administratora patrijarha srpskog gospodina Germana (Đorića). Prilikom monašenja je dobio monaško ime Sava.[4]
Blagoslovom nadležnog episkopa 8. avgusta 1962. godine dolazi u Manastir Raču kod Bajine Bašte, kod igumana oca Hrizostoma (Pajića). Rukopoložen je u čin jerođakona a potom u čin jeromonaha 18. oktobra 1962. godine.[4] Odlukom episkopa i bratstva postavljen je za namesnika Manastira Rače, 15. juna 1985. godine.[5]
Nakon upokojenja starešine arhimandrita Hrizostoma (Pajića), 4. septembra 1995. godine a odlukom episkopa žičkoga gospodina Stefana (Boce), postavljen je za starešinu Manastira Rače, i tu ostao na dužnosti igumana sve do 1. juna 2016. godine.[6] Na 29. manifestaciji "Dani Rače ukraj Drine“ 8. oktobra 2023. godine u Manastiru Rači, dodeljen mu je Račanski pečat veliko odlikovanje za njegov trud i rad u podizanju i unapređenju manastira i manastirske ekonomije.[7]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ GLAS, BB (2023-10-08). „Dani Rače ukraj Drine: Račanski pečat arhimandritu Savi -” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-17.
- ^ a b „Manastir Rača 2”. Eparhija žička (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-18.
- ^ a b „Posedi manastira Rača na Tari bez zaštite”. Politika Online. Pristupljeno 2023-12-18.
- ^ a b „Srpska arheologija / Serbian Archaeology”. www.arheologija.narod.ru. Pristupljeno 2023-12-18.
- ^ „Sabranja u Eparhiji žičkoj | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt]”. arhiva.spc.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-18.
- ^ Aleksandar (2017-02-08). „Upokojila se u Gospodu monahinja Anastasija (Ristić)”. Eparhija žička (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-18.
- ^ Aleksandar (2014-10-13). „Arhijerejska Liturgija u Bajinoj Bašti”. Eparhija žička (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-12-18.