Astronomija u Srbiji

Astronomija u Srbiji se odnosi na istorijat i razvoj ove nauke na teritoriji današnje Republike Srbije. Astronomija u Srbiji je razvijena u skladu sa njenim ekonomskim mogućnostima, ili čak i nešto iznad njih.[1] Astronomska opservatorija Beograd (na Zvezdari), osnovana 1887, jedna je od najstarijih naučnih institucija u Srbiji.[1] Srbija je članica Međunarodne astronomske unije od 1935.[1]

Srpski astronomi, u prvom redu, sleva nadesno: Zaharije Brkić, Pero M. Đurković, Vojislav V. Mišković, Petar Muzen, Branislav M. Ševarlić, Milorad Protić

Astronomska opservatorija Beograd i dalje je jedina profesionalna opservatorija u Srbiji.[1] Opservatorija poseduje osam profesionalnih teleskopa, a trenutno završava novu stanicu na planini Vidojevici kod Prokuplja.[1] U Srbiji postoji još nekoliko manjih narodnih i univerzitetskih opservatorija: Narodna opservatorija u Beogradu, Novosadska astronomska opservatorija (www.adnos.org/Opserv.aspx) i Opservatorija Belerofont u Kragujevcu (physics.kg.ac.rs/fizika/opservatorija). Dva su planetarijuma: Beogradski i Novosadski.

Astronomija se predaje na osnovnim i srednjim školama, ali samo kao deo drugih predmeta.[1] Veliki značaj u predavanju astronomije ima Istraživačka stanica Petnica[1]. Pet univerziteta u Srbiji nudi studije astronomije: Beogradski, Novosadski, Kragujevački, Niški i Prištinski[1]. Od toga su na Beogradskom univerzitetu do sada diplomirala 242 astronoma, a 6 astronoma na Novosadskom; u Srbiji rade još 4 astronoma koji su zvanje stekli van zemlje[1].

U Srbiji izlazi nekoliko časopisa posvećenih astronomiji: Astronomski magazin, Vasiona, Astronomija i drugi[1]. Takođe, od 1936. objavljuje se naučni časopis Srpski astronomski žurnal (saj.matf.bg.ac.rs)[1].

U Srbiji postoji 17[1] udruženja astronoma-amatera od kojih je najstarije[2] Astronomsko društvo Ruđer Bošković.

Srbija je krajem 2012. godine dobila tri astronomska radio-teleskopa.[3]

Reference uredi