Afrička bibliotečko-informaciona udruženja i institucije

Afrička bibliotečko-informaciona udruženja i institucije (AfLIA, Aflija)[1] međunarodna je neprofitna organizacija sa sedištem u Akri, u Gani.[2][3] Udruženje je prema zakonima Gane registrovano kao nevladina organizacija (NVO). Njime se upravlja prema opštim smernicama Ustava organizacije i podzakonskih akata.[4]

Afrička bibliotečko-informaciona udruženja i institucije
SkraćenicaAflija
Datum osnivanja5. jul 2013.
Tipmeđunarodna, nevladina, neprofitna organizacija
SedišteAkra, Gana
Područje delovanjaAfrika
Službeni jeziciengleski, francuski, portugalski
PredsednikMandla Ntobela
Izvršni direktorHelena Asamoa-Hasan
Veb-sajtweb.aflia.net

Istorijat uredi

Pozadina uredi

Stalni obrazovni, privredni i društveno-politički problemi ometaju pružanje bibliotečko-informacionih usluga u Africi,[5][6] a uloga i uticaj sektora afričke bibliotečko-informacione nauke (BIN) i njena pozicija u agendi razvoja su potcenjeni.[7] Bibliotečki sektor se susreće s brojnim izazovima, poput budžetskog smanjenja i neadekvatnog finansiranja biblioteka, jer su vlada i deoničari zanemarivali bibliotečki sektor.[8] S obzirom na to da se nacionalni i globalni razvojni prioriteti često zagovaraju kroz Agendu Ujedinjenih nacija 2030, Agendu Afričke unije 2063 i Nacionalne razvojne agende, postojala je potreba za kontinentalnim bibliotečkim udruženjem, koje bi preduzelo strateško zagovaranje na visokom nivou u ime afričkog sektora BIN.[9]

Kontinentalna bibliotečka udruženja služe kao tela za razvoj i zastupanje bibliotečko-informacione profesije na visokom nivou. Predstavljaju važne platforme za raspravu o pitanjima i unapređivanje bibliotečko-informacionog sektora na kontinentalnom nivou.[10] Mnogi afrički bibliotečko-informacioni stručnjaci već dugi niz godina negovali su ideju o osnivanju takvog udruženja, a konačno su ga stvorili 2013. godine.[11]

Formiranje uredi

U maju 2011. održana je kontinentalna bibliotečka konferencija za Afriku u Maldersdriftu, u Južnoafričkoj Republici, s temom Budućnost afričkog bibliotekarstva. To je bio prvi afrički bibliotečki samit, koji je pod isti krov doveo istaknute afričke bibliotečko-informacione stručnjake.[12][13] Nakon izlaganja Helene Asamoa-Hasan na samitu je usledila rasprava o tome da li je potrebno organizovati kontinentalno afričko bibliotečko udruženje. Cilj udruženja bio bi pružanje platforme za raspravu o pitanjima i poboljšavanje bibliotečko-informacionog sektora u Africi.

Afrički odsek Međunarodne federacije bibliotečkih udruženja i institucija dobio je nakon konsenzusa zadatak da uspostavi istraživački odbor. Poslovi odbora bili su sprovođenje studije izvodljivosti, detaljno konsultovanje s ključnim deoničarima BIN na kontinentu i slanje izveštaja Odseku. Istraživački odbor je, po propisanom, podneo izveštaj Afričkom odseku tokom srednjoročnog sastanka u februaru 2013. u Abudži, u Nigeriji. Neki od rezultata rada odbora su: nacrt Aflijinog ustava, predlog imena udruženja, vizija i misija, struktura upravljanja, sistem članstva i kriterijumi za članstvo, predloženi odbori i radne grupe, kao i izvori finansiranja za izdržavanje udruženja.[14]

Između ostalog, prihvaćena je preporuka odbora da se obrazuje Aflija. Zatim je na srednjoročnom sastanku Afričkog odseka izabran privremeni odbor koji je dve godine (2013—2015) upravljao poslovima udruženja. Članovi privremenog odbora smatraju se osnivačkim upravnim većem organizacije. Udruženje je 5. jula 2013. zvanično pokrenuto kao bibliotečko udruženje Afrike tokom Drugog afričkog bibliotečkog samita, čiji je domaćin bio Univerzitet Južne Afrike (Unisa) u Pretoriji, u Južnoafričkoj Republici.[15] Osnivačko upravno veće započelo je 2014. pripreme za prve izbore kancelara i predstavnika udruženja. Pomenuti izbori su se održali 2015. godine.[16][17]

Osnivačko upravno veće Aflije (2013—2015)[3][14]
Pozicija Ime
predsednik Helena Asamoa-Hasan
sekretar Valentina Banerman
Regionalni predstavnici
Centralna Afrika Alim Garga
Istočna Afrika Džasinta Ver
Severna Afrika Šoki Salem
Južna Afrika Džon Tsebe
Zapadna Afrika Marjetu Diop

Tokom Trećeg afričkog bibliotečkog samita i Prve Aflijine konferencije, priređene u julu 2015. u Akri, Aflija je održala svoj prvi opšti skup članova. Na opštem skupu 2015. ustav udruženja uređen je omogućivši Afliji da ima potpredsednika i izvršnog direktora. Izmene su odobrene. Inaugurisano je prvo izabrano upravno veće, koje se sastojalo iz predsedavajućih za različite odseke. Iako je udruženje ustanovljeno u julu 2013. godine, registrovano je u oktobru 2014. kao međunarodna nevladina organizacija (NVO) sa sedištem u Akri.[3][18]

Članstvo uredi

 
Zemlje članice Aflije (2019)

Aflija je udruženje koje se u velikoj meri odlikuje institucijalnom članstvu.[19] Članstvo je otvoreno za sve organizacije, u Africi i dijaspori, koje su zainteresovane za afrički bibliotečko-informacioni sektor. Članovi su trenutno: nacionalna bibliotečka udruženja, nacionalne biblioteke, visokoškolske biblioteke, javne biblioteke, biblioteke zajednica, posebne biblioteke, školske biblioteke, konzorcijumi nacionalnih biblioteka, informaciono-dokumentacioni centri, bibliotečko-informacione obrazovne/nastavne ustanove, bibliotečko-informaciona preduzeća, prijatelji Aflije/biblioteka, biblioteke i bibliotečke institucije u dijaspori, kao i ustanove/organizacije vezane za bibliotečko-informacione usluge.[20][21] Udruženje trenutno ima 205 registrovanih institucija članica,[22] koje se nalaze u svih pet afričkih regija[23] i pokrivaju 32 od 54 afričke zemlje.[24] Takođe postoje dokazi o međunarodnim institucijama članicama iz dijaspore. Međutim, ta kategorija čini manje od 2% svih članstava.[21]

S druge strane, Aflija je takođe član Međunarodne federacije bibliotečkih udruženja i institucija, međunarodnog tela koje zastupa interese ljudi koji se oslanjaju na bibliotečko-informacione profesionalce.

Partneri uredi

Aflija je u partnerstvu s nekoliko organizacija, od kojih su neke navedene u nastavku:

Reference uredi

  1. ^ „AfLIA | Technology & Social Change Group”. tascha.uw.edu. Pristupljeno 2020-06-05. 
  2. ^ World Intellectual Property Organizations (29. 9. 2016). „Assemblies of the Member States of WIPO - Fifty-Sixth Series of Meetings” (PDF). WIPO. Pristupljeno 17. 5. 2020. 
  3. ^ a b v Ngulube, Patrick (2019). Handbook of Research on Advocacy, Promotion, and Public Programming for Memory Institutions. South Africa: IGI Global. str. 223. ISBN 978-1-5225-7429-3. 
  4. ^ „Governance Structure – African Library & Information Associations & Institutions” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-15. 
  5. ^ Byrne, Alex (2003). „The Politics of Promoting Freedom of Information and Expression in International Librarianship”. doi:10.13140/RG.2.1.2642.1525. 
  6. ^ Frimpong, Kwarteng (2015-06-19). „Where Can I Find a Library? Examining Access to Library Services in Asante Akyem North Municipality”. SAGE Open (na jeziku: engleski). 5 (2): 215824401558138. ISSN 2158-2440. doi:10.1177/2158244015581381. 
  7. ^ Harris, Roma; Wilkinson, Margaret Ann (2001). „(Re)Positioning Librarians: How Young People View the Information Sector”. Journal of Education for Library and Information Science. 42 (4): 289—307. ISSN 0748-5786. JSTOR 40323997. doi:10.2307/40323997. 
  8. ^ Asamoah-Hassan, Helena R (27. 6. 2012). „Non-governmental organisations (NGOs) and library development in Africa.”. KNUSTSpace: 13. Arhivirano iz originala 06. 05. 2021. g. Pristupljeno 19. 12. 2020. 
  9. ^ Dowling, Dowling (2017). „Global Library Associations”. Ur.: Abdullahi, Ismail. Global Library and Information Science (2nd izd.). Munich: De Gruyter Saur. str. 692. ISBN 978-3-11-041312-0. 
  10. ^ Walker, Clare M. (2006-01-01). „Library associations in South Africa, 1930‐2005”. Library Management. 27 (1/2): 26—37. ISSN 0143-5124. doi:10.1108/01435120610647929. 
  11. ^ „AfLIA: paving the way for open access to a wealth of information”. Research Features (na jeziku: engleski). 2017-11-30. Pristupljeno 2020-05-26. 
  12. ^ University of South Africa Library (13. 5. 2011). „African Library Summit 2011 Report” (PDF). UNISA Press @ Sunday Times Books LIVE (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-26. 
  13. ^ Mbambo-Thata, Buhle; Raubenheimer, J; Van der Linde, G (11. 5. 2011). „The New African Librarian: Perspectives from the Continent: Selected Papers from the African Library Summit, Muldersdrift”. UNISA Press, University of South Africa. Arhivirano iz originala 21. 10. 2022. g. Pristupljeno 19. 12. 2020. 
  14. ^ a b Asamoah-Hassan, H. R. „African Library and Information Associations and Institutions” (PDF). International Federation of Library Associations and Institutions. Pristupljeno 20. 5. 2020. 
  15. ^ Dick, Archie L (2014-10-30). „What's wrong with Africanization!”. Information Development (na jeziku: engleski). 30 (4): 382—383. ISSN 0266-6669. doi:10.1177/0266666914552961. 
  16. ^ University of South Africa Library (13. 5. 2011). „African Library Summit 2011 Report” (PDF). UNISA Press @ Sunday Times Books LIVE (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-26. 
  17. ^ „The future of African public libraries”. Book Aid International (na jeziku: engleski). 2016-05-20. Arhivirano iz originala 21. 09. 2021. g. Pristupljeno 2020-05-26. 
  18. ^ Asamoah-Hassan, H. R. „African Library and Information Associations and Institutions” (PDF). International Federation of Library Associations and Institutions. Pristupljeno 20. 5. 2020. 
  19. ^ World Intellectual Property Organizations (29. 9. 2016). „Assemblies of the Member States of WIPO - Fifty-Sixth Series of Meetings” (PDF). WIPO. Pristupljeno 17. 5. 2020. 
  20. ^ AfLIA. „African Library and Information Associations and Institutions (AfLIA)” (PDF). IFLA Publications. Pristupljeno 17. 5. 2020. 
  21. ^ a b „Membership – African Library & Information Associations & Institutions” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-17. 
  22. ^ AfLIA (20. 5. 2020). „Membership Database”. African Library and Information Associations and Institutions. Pristupljeno 25. 5. 2020. 
  23. ^ „The Regions of Africa”. WorldAtlas (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-25. 
  24. ^ AfLIA (21. 6. 2019). „2018 Annual Report” (PDF). African Library and Information Associations and Institutions. Pristupljeno 20. 5. 2019. [mrtva veza]
  25. ^ AU (20. 5. 2019). „Encouraging a reading culture in Africa; AUC and AfLIA sign MOU | African Union”. African Union. Pristupljeno 2020-05-18. 
  26. ^ Bibliotheca Alexandrina (19. 1. 2017). „BA Signs Memorandum of Cooperation with AfLIA”. Bibalex.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-18. 
  27. ^ Wagg, Sharon (5. 2. 2020). „Bilateral agreement between CILIP and the African Library and Information Association (AfLIA)”. Information Literacy Website (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-18. 
  28. ^ „AfLIA & EBLIDA - Memorandum of agreement - European Bureau of Library Information and Documentation Associations (EBLIDA)”. www.eblida.org. Arhivirano iz originala 21. 10. 2022. g. Pristupljeno 2020-05-18. 
  29. ^ InfoJustice (4. 8. 2017). „EIFL, AfLIA and IFLA Call for the Removal of a Commercial Availability Test on the Making of Accessible Format Copies in Malawi”. infojustice.org. Pristupljeno 2020-06-14. 
  30. ^ AfLIA (31. 1. 2020). „AfLIA establishes a two-year partnership with Saide and OER Africa”. African Library & Information Associations & Institutions (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-30. 
  31. ^ Hirsh, Mary. „PLA collaborates on leadership training in Africa”. American Libraries Magazine (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 28. 07. 2022. g. Pristupljeno 2020-05-18. 
  32. ^ Jowaisas, Chris (20. 5. 2019). „TASCHA Researchers head to AfLIA Conference”. Technology & Social Change Group (TASCHA). Arhivirano iz originala 16. 01. 2021. g. Pristupljeno 25. 5. 2020. 
  33. ^ AfLIA (11. 2. 2020). „African Librarians invited to contribute knowledge to Wikipedia, through a new Wikimedia / AfLIA partnership”. African Library & Information Associations & Institutions (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-30. 
  34. ^ WIPO. „Accredited Observers - International Non-Governmental Organizations”. www.wipo.int (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-26. 

Dodatna literatura uredi

Izabrane recenzirane publikacije s partnerima:


Spoljašnje veze uredi